Početko mjeseca Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je Dokument okvirnog budžeta za period 2026-2028. godinu.

U dokumentu planirani izdaci za zdravstvo u idućoj 2026. iznose 147,6 miliona KM, što je gotovo isti iznos kao i u 2025. godini - 146,8 miliona maraka.

Uz činjenicu da ni ovogodišnji budžet ni blizu nije dovoljan kako bi se podmirile sve potrebe u zdravstvu, naročito potrebe oboljelih, postavlja se pitanje - čime su se vodile federalne vlasti kada su donosile jedan ovakav dokument?

To znači da će pacijenti u FBiH, među kojima su i oni najteži - onkološki - i u 2026. godini na listama Fonda solidarnosti mjesecima čekati lijek koji im znači život?

O poboljšanju uvjeta liječenja, boljem opremanju zdravstvenih ustanova, nabavci nove opreme, aparata i inovativnih lijekova, koji znatno povećavaju šansu za izlječenje, građani FBiH ne trebaju ni pomišljati, jer za to, već sad znamo, neće biti novca.

Prema riječima Ane Petrović, direktorice Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, "to uopće ne iznenađuje ako se zna da je budžet za zdravstvo na osmom mjestu prioriteta Vlade FBiH".

- Pogledate li bolje budžet Federalnog ministarstva zdravstva, od 2025. do 2027. godine, on je konstantno isti - 131 milion KM, ono što je varijabilno jeste podatak da li će se Zavodu za javno zdravstvo FBiH dati 15 ili 16 miliona KM. To je sve što mi građani FBiH možemo očekivati okvirnim budžetom za zdravstvo do 2028. godine. Oni ništa nisu predvidjeli, ni eventualni rast broja pacijenata, niti bilo šta drugo kako bi se zdravstvo u FBiH unaprijedilo - ističe Petrović.

Iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH kažu kako su od Federalnog ministarstva zdravstva dobili odgovor da oni svake godine traže povećanje budžeta za zdravstvao te da se njihovi iznosi kreću blizu 300 KM.

Tako je bilo i ove godine. Ministarstvo je tražilo 290.700 miliona maraka, plus još 20 miliona KM za Zavod za javno zdravstvo FBiH. No Federalna vlada je ta koja, kako kaže Petrović, svaki put drastično spusti iznos, ove godine za više od pola manje.

- Poražavajuće je da je zdravstvo svedeno na to da mu se dodijeli šta ostane. Dakle, niko u Federalnoj vladi ne uvažava zahtjeve Federalnog ministarstva zdravstva, niti one koji dolaze od zdravstvenih stručnjaka, pacijenata. Vlada nije prepoznala da je zdravstvo segment koji mora imati osigurano plansko finansiranje. Da raste broj pacijenata, da moramo pratiti protokole liječenja kakve imaju zemlje u regiji i Evropskoj uniji (EU) kako bismo oboljelima omogućili adekvatnu zdravstvenu uslugu. Prema trenutnoj situaciji zdravstvo u FBiH i 2028. bit će na istom nivou kao i 2024. - naglašava Petrović.

Sa ovakvim stavom Federalne vlade pacijent kad se razboli može očekivati sljedeće - neće dobiti lijek, dobit će ga, ali jako kasno, dobit će najjeftiniju moguću terapiju, kažu iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH.

- BiH ima jednu od najlošijih stopa dostupnosti lijekova u Evropi, od nas je samo lošija Sjeverna Makedonija (tri nova lijeka). Od 100 odobrenih lijekova u Evropskoj uniji u zadnje četiri godine, BiH ima pristup samo osam novih lijekova, a prosjek EU je 46 posto kolika je dostupnost u Sloveniji. U Srbiji je dostupnost novih lijekova devet posto, a u Hrvatskoj 24 posto od ukupno 100 novih lijekova  - ističe Petrović.

Osvrnula se i na Listu lijekova Fonda solidarnosti, koja nije revidirana od 2019. godine.

- Svake godine rade se istraživanja dostupnosti inovativnih lijekova u državama. U FBiH Lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirala šest i po godina, pa možete zamisliti koliko kasnimo u novim terapijama za razvijenim svijetom. Dodatno, neusklađivanje kantonalnih listi lijekova sa Federalnom listom lijekova također otežava dostupnost novih lijekova i povećava nejednakost između pacijenata u FBiH. Prosjek da inovativni lijek dođe do pacijenta u zemljama EU je 15 mjeseci, u Hrvatskoj 18, kod nas u BiH potrebna su 32 mjeseca. Taj vremenski period je poražavajući za sve, a pogotovo za teško oboljele pacijente koji često kasno dobiju terapiju - kazala je Petrović.