Vlada Federacije BiH priprema izmjene Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji koje bi mogle otvoriti vrata da se privatna kompanija direktno upiše kao investitor u zakonski tekst, što je potez kakav, tvrde stručnjaci, nema uporište u evropskoj praksi.

Dok energetski eksperti upozoravaju na ozbiljne rizike po javni interes i nazivaju cijeli koncept "hibridom", pojedini parlamentarci bez dileme podržavaju ulazak stranog kapitala, uz poruku da domaće institucije nisu sposobne voditi ključne infrastrukturne projekte.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema izmjene zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji koje bi trebale konačno otkočiti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.  

Prema informacijama kojima raspolaže Faktor, u toku je telefonska sjednica Vlade FBiH na čijem je dnevnom redu ovaj zakon. 

Kako pojedini mediji pišu, o ovim izmjenama bi se moglo raspravljati već u narednim danima, a  Vlada razmatra prilično neuobičajeno rješenje – da se ime investitora koji će realizovati projekt direktno unese u zakon.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i bivši direktor BH GAS-a, za Faktor kaže da je on jedan od tvoraca Južne interkonekcije, odnosno prijedloga da se taj projekat ostvari, te da je to radio BH GAS, kao državna firma. 

 - To je razlog zašto je BH GAS stavljen u taj prijedlog i to ima smisla, jer u svim zemljama transport gasa je javna usluga. To u svim slučajevima rade državne kompanije i omogućavaju priključenje na gasni sistem svakome ko želi da troši prirodni gas - ističe Bećarević. 

 Tvrdi da ovo što se sad radi nije više Zakon o južnoj interkonekciji, te da je to "jedan hibrid".

 - Moj jedini komentar na to je da je to besmisao jer prozivati privatnu kompaniju da radi posao transporta gasa koji je u osnovi javna usluga, to vam je isto kao da bi sada na prijenosnom sistemu Elektroprijenosa bila prozvana neka privatna firma, pa onda ona radila prijenos električne energije ili na primjer javna korporacija željeznička i vi pored nje dodate ovu privatnu korporaciju, i ovo su vam dva primjera koja oslikavaju trenutni besmisao svega onoga što se radi - objašnjava Bečarević.

Dodaje da, osim toga, ne zna šta će izaći kao finalni prijedlog jer su se pojavile informacije da ta firma želi samo da gradi, ali ne i da upravlja. 

 - To znači da se postavlja pitanje ko će sutra upravljati tim sistemom i na koji način misli Vlada Federacije BiH platiti u konačnici taj kredit koji će ova firma, vrlo vjerovatno, preuzeti, jer niko neće graditi južnu interkonekciju, a da nema kontra garancija Vlade FBiH. Ko je taj ko će odlučiti šta će biti zalog prema toj firmi koja će osigurati određeni novac, a da to, na primjer, nije mogao BH GAS uraditi ili Vlada FBiH. Onaj ko sada bude gradio njega ne interesuje koliko će koštati i koja će kamata biti, njega interesuje ko će dati zalog - naglašava Bečarević. 

Ističe da ovo više nije Zakon o južnoj interkonekciji, te da je ovo "hibrid" nečega, i da ovakvo nešto nema nigdje u Evropi. 

 - Staviti nekoga u Zakon, a da to nije državna kompanija, po meni je nonsens. Ovdje se sada radi nešto što, po meni, nije po evropskim direktivama, odnosno po onome što je u Srbiji urađeno od strane Gasproma, pa je tamo neko napravio privatnu firmu za transport gasa, ali je taj bio i vlasnik i kršio je sve evropske propise i direktive.

Opet s druge strane, mi nemamo takav primjer jer u Hrvatskoj je državna kompanija, u Sloveniji je državna kompanija, u Evropi u svim zemljama državne kompanije to rade. I Elektroprijenos je državna kompanija i nikome ne pada na pamet da uvede privatnu firmu i da ona upravlja prijenosnim žicama i petlja se u nešto što je isključivo državni posao - zaključuje Bečarević.

Mirza Čelik, zastupnik DF-a u Parlamentu FBiH, za Faktor kaže da podržava sve vrste koncesija kada je u pitanju američki kapital, te da će predložiti Klubu da glasa za to da se američka firma koja planira graditi gasovod za Južnu interkonekciju uvede u zakon.

- Vidite, podržavam sve koncesije, i koncesije aerodroma, i sarajevskog, i mostarskog, jer naša vlast nije sposobna to da vodi, upropastit će sve. S druge strane, ako američki kapital uđe u Bosnu i Hercegovinu, on će biti zaštićen - rekao je Čelik.