Mlada, zdrava, u sekundi samo nestade... Sve se češće može čuti kako je neka mlada osoba "iznenada umrla".

Iznenadna srčana smrt, aneurizma ili neki drugi problem kardiovaskularnog sistema tihe su ubice koje često dovode do fatalnog ishoda.

- Mladi ljudi često imaju anomalije koje su neprepoznate i koje su genetski uvjetovane. Srce ima svoj prirodni pacemaker, bateriju na osnovu koje radi, ali ona često krije anomaliju. Primjera radi, mladić od 17 godina skoči u more i završi kobno, jer nije znao da ima anomaliju. Zato su redovni sistematski, detaljni pregledi veoma važni kod svih, a naročito kod sportista - kaže prof. dr. Šekib Sokolović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije i reumatologije.

Pored anomalija provodnog sistema srca, prema riječima kardiologa, još jedna koja je česta kod sportista je, hipertrofična kardiomiopatija.

- Hipertrofična kardiomiopatija je bolest srčanog mišića (miokarda), a osnovna karakteristika je njegovo zadebljanje (hipertrofija). Mnogi to i ne znaju, pa kad su na terenu dobiju aritmije što, također može završiti kobno. Kod nas se u narodu često čuje "umro je, a bio je zdrav". To nije tačno, jer mnogi nisu detaljno pregledani i ne znaju da imaju neku srčanu anomaliju - naglašava Sokolović.

Iako globalno ljudi danas duže žive, jer je prosječni životni vijek između 70 i 80 godina, u nekim razvijenim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Velike Britanije, on je posljednjih godina u padu.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, jedan od razloga što mladi umiru je i nepovjerenje u zdravstveni sistem u našoj zemlji, kaže prim. dr. Ednan Drljević, infektolog.

- Nemamo javno zdravstvo, mi smo uništili one stvari koje bi se trebale brinuti o građanima. Uništili smo javno, državno školstvo kojeg više i nema u nekom pravom obliku, kao i javne servise. Uništavanjem javnog zdravstva i školstva povećao se broj smrti mladih ljudi o kojima više niko ne brine.

Nemamo preventivnih pregleda, servisa koji će propagirati zdrav način života. Ono što posebno treba naglasiti jeste da nemamo adekvatnu dječiju zaštitu. Pojavljuju se neke bolesti koje ranije, ili nismo imali ili ih nije bilo u tolikom obliku. Kad se te bolesti zapuste, nastupa fatalni ishod - ističe Drljević.

I pandemija COVID-19 imala je utjecaj na očekivano trajanje života. Studije su pokazale da je globalno trajanje života smanjeno za jednu do tri godine u SAD-u i zemljama istočne Evrope.

Važno je, ističu stručnjaci, napomenuti da je smanjenje životnog vijeka tokom trajanja pandemije koronavirusa isključivo povezano s COVID-19, a ne sa vakcinama.

- U Evropi se svake godine povećava broj nabavljenih vakcina protiv gripe i COVID-19. Primjera radi, u Hrvatskoj ove godine nabavljeno je 400.000 vakcina protiv gripe, a kod nas po 10.000, što je sramota. Javno zdravstvo drugih država brine se o svojim građanima, nabavlja vakcine, jer vakcinacija produžava očekivani životni vijek i smanjuje smrtnost, a nikako obrnuto. Kod nas se iznalaze alibiji za propast zdravstvenog sistema.

To je taj primitivizam koji nas uvijek košta. Kada je riječ o umiranju mladih, nije to isto u svim zemljama. Većinom su uzročnici bolesti srce ili tromboembolije koje mogu biti povezane sa COVID-19, bolešću koje imamo i danas, ali nikako sa vakcinama - naglašava Drljević.

BiH ne provodi studije kako bi se vidjelo zašto umiru oni koji još kako treba nisu ni zakoračili u život, kaže prim. dr. Edo Selimić, pulmolog.

Prema njegovim riječima, "to je osnovni problem, jer niti ko prati, niti traži razlog smrtnosti".

- Mi to samo konstatujemo i krenemo pametovati. U problematiku ne ulazimo, jer ako to uradimo onda ćemo morati trošiti novac. A ako počnemo trošiti novac na pametne stvari, šta će ostati onima koji se rastaljuju od novca iz budžeta i narodnih para. Političari za to ne daju novac - naglašava Selimić.

Mladi danas puno piju energetska pića za koja nam nikada niko tačno nije kazao šta sadrže, osim onoga što je navedeno na deklaracijama kojima, kako kaže Selimić, više niko ne vjeruje.

- Djeca puno koriste nargile, a da niko ne zna šta je u njima. Jako puno se puši trava koja je pogubna za pluća. Kad svemu tome dodate današnji stil života djece i mladih, neimaštinu, nekvalitetnu prehranu, svakodnevni stres, zagađen zrak onda i ne čudi što često čujemo za fatalne ishode - dodaje Selimić.

Osvrnuo se i na vakcine protiv COVID-19.

- Neki od nas su to javno kazali da će vakcine, koje su genetski modificirane, pa i vektorske, u narednom periodu praviti štetu ljudima. Objašnjavali smo fiziologiju ćelije, spike proteine, kako djeluju na ćeliju, šta rade ribozomi, kako varaju ribozome u stvaranju proteina za borbu protiv virusa i djelovanja antitijela. Rekli smo da je to virus koji je proizveden i koji se sastoji iz raznih sekvenci, odnosno da je prilikom proizvodnje virusa upotrijebljen jedan bioinžinjering.

Vidjeli smo 14 do 16 nuspojava virusa. No nikada nam niko nije odgovorio zašto se kad se aplicira Pfizerova vakcina, a organizam nije bio u kontaktu sa COVID-19, D-dimer naglo poveća? Ljekari su automatski, čim je D-dimer bio povišen, pacijentima uključivali visoke doze lijeka clexane. Nevjerovatne su količine tog lijeka koje su se propisivale - objašnjava Selimić.

Kaže kako je infekcija COVID-19 omogućila ljekarima da, nakon smirivanja simptoma, pacijente testiraju na trombofoliju.

- Jako puno smo otkrili slučajeva trombofolije kod ljudi koji nisu znali da su trombofiličari. To nam je pomoglo da radimo testove njihovom potomstvu. Osim toga, imali smo jako puno pacijenata kod kojih je srčani mišić popuštao. Moj stav je nakon svega da genetski modificirane vakcine prave štetu zdravlju ljudi i preporučivao sam staru dobru tehnologiju "izoluj uzročnika, uzgoji uzročnika, napravi vakcinu i apliciraj je".

No farmacetski lobi je odradio svoj posao i sad imamo jako negativnih autoimunih odgovora, što na genetski modificirane vakcine, što na COVID-19. Kad se sve to desi u jednom neorganizovanom zdravstvenom sistemu kakav je u BiH, imate situaciju da nam sve mlađi ljudi umiru i to nažalost nije jedini problem - zaključuje Selimić.