Knjiga "Imena naselja u Bosni i Hercegovini" plod je četverogodišnjeg istraživanja profesorice na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Tuzli Indire Šabić, koja je upravo imenima, kako kaže, neopazice posvetila svoj život.

Znajući da je u imenima naselja skriven razlog zbog kojeg su se Bosanci i Hercegovci prisnije i odanije vezali za zemlju bosansku, odlučila se na zadatak prikupljanja i analiziranja ojkonima. Tako je ova knjiga nastala kao svojevrsni odgovor na izazov savladavanja 6.141 imena naselja, koliko ih je prema Popisu stanovništva 2013. potvrđeno u Bosni i Hercegovini.

- Međutim, da je matematika neumoljiva svjedoči podatak o 542 naselja koja su prikazana nenaseljenim, 590 naselja koja imaju do deset stanovnika i njih čak 1.696 čiji broj stanovnika nije trocifren. Valja istaći kako se ti brojevi odnose na 2013. godinu, i da se u međuvremenu nastavio negativni trend iseljavanja, što znači da su brojevi još porazniji.

I zbjeg stanovništva, prouzrokovan prisilnim migracijama tokom devedesetih godina ili kasnijim ekonomskim migracijama, bio je jedan od poticaja u procesu pisanja ove knjige. Zašto? Zato što naselje može bez mnogo čega, ali bez ljudi ne može. Pa valjalo bi ih popisati i opisati kako ih ne bismo izgubili, kao što jesmo mnoge u prošlosti - kazala je u razgovoru za Fenu Šabić.

Ona pojašnjava da je knjiga, osim onomastičke analize, možda i važnije: slojevita priča o ljudskoj upornosti, malim zavičajima kroz koje se zapravo vidi veličina malenih.

- Obuhvaćeno je više od šest hiljada imena, što je u mom shvaćanju, poezija matematike, a ljepota historije, onomastike i geografije - kazala je Indira Šabić.

Ona ističe da je mnogo ojkonimskog blaga, zajedno s naseljima, nestalo u ratovima, požarima, poplavama, epidemijama i drugim pošastima, što navodi da su od mnogih ranijih naselja nerijetko ostali tek temelji duboko pod naslagama zemlje.

Autorica knjige se također osvrće na specifične primjere kada različita mjesta imaju ista imena. Tragom toga, ističe situaciju kada je početkom rata u Ukrajini, zbog greške u navigacijskome sustavu, bespilotna letjelica krivo programirana i umjesto na ukrajinski Yarun u Žitomirskoj oblasti, pala na zagrebački Jarun.

Govoreći o takvim imenima na prostoru Bosne i Hercegovine, Šabić navodi da se ne bi lako snašao onaj koji krene u Novo Selo ili Slatinu kojih imamo po dvanaest, Gradinu ili Odžak kojih je jedanaest, deset Gradaca ili u jednu od osam Kamenica.

- Pretpostavimo da bi mogao lutati od nemila do nedraga. Međutim, istini na volju, postojanje više istih imena za različita naselja na malom prostoru kakva je Bosna i Hercegovina, zaista predstavlja problem. Možda bi se neki upitali zašto preci nisu vodili računa o tome i bili kreativniji. Činjenica je da su ranije ljudi imali uži radijus kretanja koji se svodio do prve planine ili veće rijeke kao prirodne granice. Na taj način ista imena nisu predstavljala opasnost da će doći do nesporazuma - naglasila je.

U razgovoru za Fenu ona je navela i primjere nekih zanimnjivih imena mjesta u Bosni i Hercegovini i regiji.

- Čini mi se dovoljnim da spomenem naše "brodove" na primjer Bosanski Brod, Martin Brod, Šićki Brod, i "luke" npr. Banja Luka, Olovske Luke, Oštra Luka itd. Predodžba o moru i lukama bi svakako bila pogrešna. U ranijoj fazi razvoja našeg jezika "brod" je označavao mjesto gdje se moglo preći preko neke vode, dok je "luka" značila plodnu zemlju uz vodu.

Dojmljivo, možda čak romantično, zvuče imena naselja Grabova Draga, Brezova Kosa, Ljubače, Ljubinje i slično. Opet smo na krivome tragu ako ne znamo da je "draga" ranije značila isto što i dolina, da je "kosa" padina ili strana brda, dok je korijen ljub - u riječima označavao blatno zemljište. Dosta je takvih primjera koji mogu da zavaraju, jedno da pokazuju i govore a drugo budu i znače - pojašnjava Šabić.

Od zanimnjivosti iz knjige mogu se izdvojiti i podaci da je prema narodnoj predaji ojkonim Kladanj dobio ime tokom osmanskih osvajanja kada su u potrebi da prijeđu rijeku Drinjaču bili prinuđeni izraditi most od "klada" to jest kratkih, debelih komada drveta.

Nastanak imena grada Blagaja, Orbini je dovodio u vezu s blagom, odnosno ime je povezano s tvrdnjom kako je na tom mjestu skriveno blago, pa otud i ime. Goražde je prema nekim asocijacijama dobilo ime od riječi "gorenje", Samobora je izvođeno iz predaje kako se tu nalazio samo jedan bor, dok je ojkonim Stolac tumačen kroz motiv stolovanja srednjovjekovnih bosanskih vladara.