Riječ "bosiljak" dolazi od grčke riječi basilikon što znači kraljevski i odražava poštovanje drevnih kultura prema ovoj biljci. Prvi pisani tragovi o njemu nalaze se u Egiptu.

Nije mnogo zahtjevan kod sadnje, tako da se može gajiti u saksijama, na balkonu, kako bi domaćice u kuhinji imale uvijek svjež začin.

Bosiljak se i najčešće uzgaja u kućnim uvjetima.

Možete kupiti bosiljak u rasadnicima, donijeti kući i presaditi. Biljka bosiljka voli toplu klimu i oko šest sati sunca dnevno. Najniža temperatura koju većina vrsta bosiljka tolerira je oko 10 stepeni.

Bosiljak zalijevajte tek onda kada primijetite da je zemlja suha. Izbjegavajte polijevanje listova i zalijevajte biljku što bliže dnu stabljike. Preporučuje se gnojiti zemlju jednom mjesečno ako uzgajate bosiljak u zatvorenom prostoru. Važno je jedino izbjegavati gnojenje ako su temperature ispod 16 stepeni. Bosiljak voli bogatu zemlju koja ima dobru odvodnju.

Bosiljak ima jako antioksidativno dejstvo. Antioksidansi štite organizam od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, sprečavaju starenje ćelija. Štite srce i krvne sudove, a preventivno djeluje na astmu.

Bosiljak sadrži dosta vitamina B6, A, C i magnezija. Magnezij jača srčani mišić i sprečava pojavu infarkta.

Svježi listovi imaju antibakterijska i antiseptička svojstva te se mogu primjenjivati u liječenju infekcija. Može se koristiti lokalno dok direktno stavljanje listova bosiljka na rane, sprečava bakterijske infekcije.

U pripremanju hrane, naročito u mediteranskoj kuhinji, dosta se koristi kao dodatak jelima, a kao i većinu začina najbolje ga je dodavati na kraju kuhanja i to u svježem stanju jer ima intenzivniji ukus. U kombinaciji sa drugim sastojcima prave se razni umaci, zatim pri pripremanju tjestenina, riže, salata, sireva, mesa, ribe i brojnih drugih jela.