Krvni pritisak je jedan od najvažnijih pokazatelja zdravlja.

Prilikom mjerenja krvnog pritiska, postoji pitanje koje često izaziva nedoumicu: da li manžetnu treba staviti na desnu ili lijevu ruku i da li je to, uopće, važno? Odgovor je, zapravo, manje intuitivan nego što se čini.

Ovo pitanje otvara složeniju priču o funkcionisanju srca i krvnih sudova nego što se na prvi pogled čini.

Naizgled simetrično, ljudsko tijelo zapravo krije niz sitnih razlika. Kao što jedno oko može biti neznatno niže ili jedna ruka snažnija, tako su i unutrašnje strukture, uključujući krvne sudove, raspoređene asimetrično.

Tijelo može da izgleda simetrično, ali krvni sudovi su raspoređeni asimetrično.

Upravo ta anatomija objašnjava zašto krvni pritisak ne mora biti isti na lijevoj i desnoj ruci.

Krvni pritisak može da varira između desne i lijeve ruke, a razlog za to može jednostavno biti mišić koji pritiska krvni sud, što izaziva turbulenciju u tijelu.

Međutim, to može biti mnogo ozbiljnije i znak kardiovaskularne bolesti, koja može dovesti do moždanog udara, srčanog udara ili oštećenja krvnih sudova.

Razlike između lijeve i desne ruke imaju svoje uporište u anatomiji. Srce se nalazi blago ulijevo, a aorta (najveći krvni sud) iz njega izlazi i dalje se grana.

Međutim, te grane nisu identične Krvni sudovi koji vode ka desnoj i lijevoj ruci imaju različit put i strukturu. Zbog toga protok krvi, a samim tim i pritisak, može da varira između dvije strane. 

Na primjer, lijeva i desna subklavijalna arterija ne polaze na isti način iz aorte, što može da utječe na pojavu turbulencije u protoku krvi. Dugoročno, to može imati posljedice – poput većeg rizika od suženja ili stvaranja naslaga u određenim krvnim sudovima. Nije slučajno što je arterijska tromboza češća u lijevoj subklavijalnoj arteriji.

Dodatno, mišići, masno tkivo i položaj tijela mogu privremeno da utječu na očitavanje pritiska.

Krvni sudovi su okruženi mišićima i vezivnim tkivom. Privremeni pritisak mišića može blago promijeniti očitavanja, ali takve razlike su obično male i prolazne. Ono što zabrinjava jeste stalna razlika između ruku. 

Zbog prirodne asimetrije u građi tijela, krvni pritisak ne mora biti isti na obje ruke. Upravo zato je preporuka da se, posebno pri prvom mjerenju, vrijednosti provjere na obje strane.

Dobra je praksa da se krvni pritisak izmjeri na obje ruke barem jednom, jer očitavanje na jednoj ruci, najčešće desnoj, može biti nešto više nego na lijevoj.

Generalno, razlika u sistolnom pritisku između ruku iznosi 5 mmHg ili manje. Ako je razlika stalno veća od 10 mmHg, potrebno je obavijestiti ljekara, jer to može ukazivati na veće nakupljanje arterijskog plaka.