Pulmolozi širom svijeta zato stalno ponavljaju isto upozorenje: najbolji način da se zaštite pluća jeste prevencija, odnosno potpuno izbjegavanje pušenja i bilo kakvog izlaganja duhanskom dimu. Pušenje ostaje vodeći uzrok hroničnih respiratornih bolesti, uključujući hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOBP), ali i niz kardiovaskularnih oboljenja.

“Statistika je više nego alarmantna jer pokazuje da dim cigarete ne ugrožava samo osobu koja puši, već i sve oko nje”, upozorava prim. dr. Ružica Zagorčić, specijalista pneumoftiziolog.

Iako su zdravstveni rizici dobro poznati, realnost je da mnogi pušači teško uspijevaju potpuno prestati. Istraživanja pokazuju da tek oko 7% pokušaja prestanka rezultira trajnim uspjehom bez dodatne stručne podrške ili terapijskih metoda. Upravo zato, posljednjih godina sve se više govori o konceptu smanjenja štete kao pristupu koji, iako ne rješava problem u potpunosti, može smanjiti rizik od najtežih posljedica pušenja.

Savremene tehnologije donijele su i tzv. bezdimne alternative, poput uređaja za zagrijavanje duhana. Oni ne sagorijevaju duhan, već ga zagrijavaju na nižu temperaturu, oslobađajući nikotin bez stvaranja klasičnog duhanskog dima i katrana. Na taj način korisnik i njegova okolina mogu biti znatno manje izloženi toksinima i kancerogenim tvarima koje nastaju pri sagorijevanju. Studije su pokazale da koncentracija štetnih i potencijalno štetnih tvari u aerosolima ovih uređaja može biti i do 95% niža nego u dimu cigareta.

Ipak, pulmolozi ističu da manje štetno ne znači bezopasno. Aerosoli i dalje sadrže nikotin, koji izaziva ovisnost. „Za pušače koji ne žele prestati, informisanje o alternativama koje ne emituju duhanski dim može biti dobar korak ka smanjenja rizika. Ali cilj mora ostati isti, a to je potpuno prestati pušiti“, naglašava dr. Zagorčić.

Zdravstvene koristi od prestanka pušenja počinju gotovo odmah: već nakon 20 minuta puls i krvni pritisak se normaliziraju, a u roku od nekoliko mjeseci poboljšavaju se plućna funkcija i izdržljivost. Dugoročno, rizik od karcinoma pluća i drugih bolesti značajno opada, naročito kod onih koji prestanu prije 40. godine života.

Zaključno, prevencija ostaje najvažniji oblik zaštite pluća. Potpuno izbjegavanje dima duhana – bilo aktivnog ili pasivnog – pruža najbolju zaštitu od respiratornih i srčanih bolesti.