Nakon dramatične 2025. godine, kada su najave carina američkog predsjednika Donalda Trumpa uzrokovale strmoglav pad dolara, trgovci valutama očekivali su mirniju godinu.

Posljednjih sedmica ta se samouvjerenost raspršila.

Dolar je u utorak pao na najniži nivo u posljednje četiri godine u odnosu na korpu valuta, dosegnuvši višegodišnje minimume prema euru i britanskoj funti, nakon što je u otprilike sedam dana oslabio otprilike tri posto, piše BBC.

Taj se pad u međuvremenu usporio, ali analitičari kažu da je taj predah vjerovatno privremen.

- Većina ljudi bi pomislila da bi dolar trebao, mogao i vjerovatno hoće dodatno oslabiti ove godine - rekao je Chris Turner, globalni direktor istraživanja finansijskih tržišta u ING-u.

Slabiji dolar smanjuje kupovnu moć Amerikanaca – što strani putnici vrlo dobro znaju. Ako se taj trend nastavi, analitičari upozoravaju da bi mogao podstaći inflaciju u SAD-u, jer bi Amerikanci plaćali više cijene za uvoznu robu.

Pad dolara otvorio je i veća pitanja o tome da li bi status dolara kao glavne svjetske valute – koji je decenijama pomagao da troškovi zaduživanja u SAD-u ostanu relativno niski – mogao biti ugrožen.

Pa šta zapravo ruši dolar i šta to znači?

Dolar se povlači nakon više od decenije snage, s posebno izraženim rastom između 2020. i 2022. godine, kada su američki postpandemijski rast i relativno visoke kamatne stope potakli snažnu potražnju investitora za tom valutom.

Međutim, prošle godine indeks dolara, koji prati njegovu vrijednost u odnosu na korpu valuta, pao je gotovo 10 posto – što je njegov najgori rezultat od 2017. godine.

Veliki dio tog pada dogodio se u sedmicama nakon Trumpovih najava carina na tzv. "Dan oslobođenja" prošlog proljeća.

Ovog mjeseca dolar je dodatno oslabio kako su rasle tenzije između SAD-a i Evrope oko Grenlanda.

Gubici su se nastavili i ove sedmice, usljed nagađanja da bi SAD mogao razmatrati poteze koji bi dodatno oslabili dolar, uključujući uporednu prodaju dolara s Japanom da bi se ojačao jen, koji se suočava s vlastitom rasprodajom.

Analitičari kažu da je pad dolara djelimično znak zabrinutosti tržišta zbog politika Trumpove administracije.

- Prema mom mišljenju, tržišta reagiraju na pomalo stihijsku prirodu politike ove administracije – eskalaciju pa deeskalaciju - rekao je Robin Brooks, viši saradnik Brookings instituta i bivši FX strateg u Goldman Sachsu, povlačeći paralele između reakcija na carine i pitanja Grenlanda.

Pad dolara, rekao je, "u suštini odražava poruku tržišta da ovakvo haotično povlačenje naprijed-nazad šteti SAD-u više nego bilo kome drugom".

Iako su tržišta početkom godine djelovala nezabrinuto zbog tinjajućih geopolitičkih pitanja, nagla eskalacija trgovinskih tenzija oko Grenlanda to je promijenila, rekao je Thierry Wizman, globalni strateg za devizna tržišta i kamatne stope u kompaniji Macquarie.

- Mislim da je to uznemirilo ljude - rekao je, napominjući da ne samo da je dolar pao ovog mjeseca, već su porasle i opklade da će valuta biti izložena budućim snažnim oscilacijama.

Postoje i drugi faktori, poput povećanih investicijskih prilika u inostranstvu te, u posljednjim danima, rasprodaje na japanskom tržištu obveznica.

Ta rasprodaja dovela je do toga da su neki trgovci zatvarali pozicije kojima su pokušavali iskoristiti razlike u vrijednosti između jena i dolara.

Izjave američkog ministra finansija Scotta Bessenta, koji je negirao da je SAD intervenisao kako bi pomogao Japanu, pomogle su stabilizaciji dolara ove sedmice.

Ipak, analitičari upozoravaju da i dalje postoji neizvjesnost oko toga šta bi Trumpova administracija mogla učiniti sljedeće.

Odmicanje od dolara pomoglo je snažnom rastu cijene zlata, koja se u posljednjih godinu dana udvostručila, dok investitori traže sigurno utočište za svoj kapital.

Iako druge nacionalne valute prošle godine nisu imale veliku korist od preusmjerenih ulaganja, pojavljuju se znakovi da bi se to moglo početi mijenjati.

Euro i funta bile su među valutama koje su ovog mjeseca snažno ojačale u odnosu na dolar, dok je jedanaest od 19 valuta tržišta u razvoju koje prati Oxford economics također poraslo za više od jedan posto.

Globalni investitori možda se također okreću protiv SAD-a, pri čemu su penzioni fondovi u Amsterdamu i Danskoj smanjili svoje udjele u američkim državnim obveznicama.

Ipak, Turner iz ING-a smatra da su tržišta još daleko od potpune priče o "rasprodaji Amerike", naglašavajući da je rasprodaja uglavnom ograničena na dolar.

On i drugi ističu da se američko tržište dionica i dalje kreće blizu rekordnih nivoa, dok su kretanja na tržištu američkog državnog duga relativno ograničena.

Uprkos tome, ING očekuje da će dolar ove godine oslabiti dodatnih četiri do pet posto, kako se izgledi za rast izvan SAD-a budu poboljšavali.

Za sada su padovi dolara dovoljno mali da će njihov utjecaj na američke potrošače vjerovatno biti tek "šum", rekao je Brooks.

Međutim, ono što slijedi djelimično će zavisiti od ekonomskih rezultata SAD-a i od toga koliko brzo će američka centralna banka sniziti kamatne stope.

Trump vodi intenzivnu kampanju za brže snižavanje kamatnih stopa i očekuje se da će u narednim mjesecima na čelo banke postaviti osobu skloniju tim zahtjevima.

Ako kamatne stope padnu, to bi moglo dodatno oslabiti dolar jer će investitori tražiti veće prinose drugdje.

No Bijela kuća bi to mogla smatrati dobrim ishodom, budući da su Trump i drugi zvaničnici ranije pozdravljali ideju slabijeg dolara, koji može pomoći u povećanju konkurentnosti američkog izvoza.

- Ne zvuči dobro, ali sa slabijim dolarom zarađujete mnogo više novca, nego sa snažnim dolarom - rekao je Trump u julu.

Ove sedmice, upitan o padu, rekao je da smatra kako se valuta "odlično drži".

Brooks je rekao da bi dugotrajniji pad vrijednosti dolara mogao pomoći američkim kompanijama – ali je upozorio da bi korist mogla biti ograničena ako se to dešava iz "pogrešnih razloga".

Ako tržište reagira na loše politike, upozorio je, "to je vjerovatno veoma važan signal".