Neobični, ćelavi glodari koji žive pod zemljom i podsjećaju na kobasice sa zubima, mogli bi kriti genetsku tajnu dugog života.

Nova studija o golim krtičnjacima (golokrtičastim štakorima) otkrila je da su ove životinje razvile jedinstveni mehanizam za popravak DNK koji objašnjava njihovu iznimnu dugovječnost,  piše BBC.  

Ovi glodari žive u jazbinama i mogu doživjeti gotovo 40 godina, što ih čini najdugovječnijim glodarima na svijetu.

Nova otkrića, objavljena u časopisu Science, mogla bi rasvijetliti i zašto su goli krtičnjaci otporni na brojne bolesti povezane sa starenjem, poput raka, propadanja mozga i leđne moždine te artritisa. Upravo zbog toga znanstvenici već dugo žele razumjeti kako njihova tijela funkcionišu.

Studija, koju je vodio tim sa Univerziteta Tonji u Šangaju, usredotočila se na popravak DNK - prirodni proces u stanicama našeg tijela.

Kada se niti DNK oštete, pokreće se mehanizam koji koristi neoštećenu nit kao predložak za popravak. Istraživanje se fokusiralo na specifičan protein uključen u taj sistem.

Kada ćelija otkrije oštećenje, proizvodi protein nazvan c-GAS.

Naučnicima je bilo zanimljivo što taj protein kod ljudi zapravo ometa i koči proces spajanja DNK. Smatra se da bi upravo to ometanje moglo potaknuti razvoj raka i skratiti životni vijek.

Međutim, kod golih krtičnjaka, istraživači su otkrili da isti taj protein čini potpuno suprotno - pomaže tijelu popraviti niti DNK i održava genetski kod u svakoj ćeliji netaknutim.

Profesor Gabriel Balmus sa Sveučilišta Cambridge, koji proučava popravak DNK i starenje, izjavio je da je otkriće uzbudljivo i predstavlja tek "vrh ledenog brijega" u razumijevanju zašto ove životinje žive tako dugo.

- Možete zamisliti cGAS kao biološki Lego komad - isti osnovni oblik kod ljudi i golih krtičnjaka, ali u verziji krtičnjaka nekoliko je konektora okrenuto, što mu omogućuje da sastavi potpuno drugačiju strukturu i funkciju - rekao je. 

- Ovo otkriće postavlja temeljna pitanja: kako je evolucija reprogramirala isti protein da djeluje obrnuto? Što se promijenilo? I je li ovo izoliran slučaj ili dio šireg evolucijskog obrasca? - pita se Balmus.

Najvažnije od svega, naučnici žele otkriti što mogu naučiti od ovih glodara kako bi poboljšali ljudsko zdravlje i produžili kvalitetu života u starijoj dobi.

- Mislim da bismo, kada bismo mogli obrnuto inženjerirati biologiju golih krtičnjaka, mogli donijeti neke prijeko potrebne terapije za društvo koje stari - zaključio je profesor Balmus.