Svjedoci smo sve većeg broja saobraćajnih nesreća u BiH.

Kao što smo i nedavno pisali, samo u prethodnih nekoliko sedmica na cestama u Federaciji BiH poginulo je više od dvadesetak osoba.

Prema zastrašujućim statističkim podacima iz BIHAMK-a, tokom prošle godine u BiH su u saobraćajnim nesrećama poginule 222 osobe, dok je njih 11.300 teže ili lakše povrijeđeno.

Na cestama u BiH zabilježene su čak 35.854 saobraćajne nesreće, od kojih je 8.007 za posljedicu imalo povrijeđenog ili poginulog putnika.

Najčešći uzroci tragedija su nepoštivanje saobraćajnih propisa, brza vožnja ili vožnja pod utjecajem alkohola i droga. 

Tim povodom Faktoru su se obratile i Ceste Federacije BiH.

Prema njihovim riječima, JP Ceste Federacije usvojilo je definiciju za opasno mjesto "crna tačka" na magistralnim cestama Federacije BiH. Time se smatra raskrsnica ili odsječak ceste do 300 metara na cesti ako se na tom mjestu u protekle tri godine dogodilo:

- 12 ili više istovrsnih saobraćajnih nesreća s povrijeđenim ili poginulim osobama,

- tri ili više istvovrsnih saobraćajnih nesreća (ista grupa sudionika i način dešavanja s povrijeđenim ili poginulim oosbama),

- 15 ili više saobraćajnih nesreća bez obzira na posljedice.

- Studija utvrđivanja lokacija na mreži magistralnih cesta u Federaciji BiH na kojima se događaju učestale saobraćajne nesreće ("crne tačke") rađena je 2024. godine. Urađena je na bazi prikupljenih podataka u saobraćajnim nesrećama na magistralnim cestama za period 2021- 2023. Rezultati Studije prikazali su 124 lokacije identifikovane kao opasna mjesta od čega su 51 mjesto izuzetno opasni lokaliteti "crne tačke"- saopćili su. 

- Identifikacija potencijalnih "crnih tačaka" na području Federacije BiH vrši se na osnovu zapisnika o saobraćajnim nesrećama, odnosno na osnovu podataka MUP-a i izlaska na lice mjesta. Veliki problem predstavlja nepostojanje jedinstvene baze podataka u saobraćajnim nesrećama koja bi nam olakšala identifikaciju opasnih mjesta ma magistralnoj cestovnoj mreži - navode u Cestama Federacije BiH.  

Kako kažu iz JU Ceste Federacije, u planu poslovanja za svaku godinu imaju određeni budžet kroz koji rade sanaciju, tj. rekonstrukciju nekog opasnog mjesta koji obuhvata projektovanje, pribavljanje potrebne dokumentacije, izvođenje radova i poduzimanje sigurnosnih mjera. 

Da je mapiranje i analiza opasnih dionica i "crnih tačaka" itekako potrebna i značajna, pokazuju i primjeri iz prošlosti. 

Neke od mjera sanacije "crnih tačaka" su: rekonstrukcija raskrsnice u Tasovčićima u Čapljini, rekonstrukcija Južnog ulaza u Mostar, rekonstrukcija krivine u Podorašcu i drugo. 

- Smatramo da veliki problem predstavlja naprimjer Sjeverni ulaz u Mostar, koji je privremeno semaforiziran zbog saobraćajnih nesreća. Kako semaforizacija raskrsnica nije najbolje rješenje jer dolazi do zagušenja saobraćaja, JP Ceste Federacije BiH je u fazi pregovora sa kreditorima za realizaciju, odnosno primjenu novog projektnog rješenja za Sjeverni ulaz u Mostar - kažu u JP Ceste Federacije BiH. 

Dodaju da blisko sarađuju sa policijskim stanicama, odnosno MUP-ovima unutar svih kantona bez čijih podataka bilo kakva analiza ne bi bila moguća, ali je potrebno da i druge institucije daju svoj doprinos u smanjenju broja poginulih i povrijeđenih osoba, jer samo koordinirajuće aktivnosti mogu dovesti do željenog cilja (smanjenje broja poginulih, povrijeđenih u saobraćajnim nesećama).

- Stručna služba JP Ceste FBiH kontinuirano prati stanje sigurnosti saobraćaja na magistralnim cestama. Kada imamo informaciju da se na nekom lokalitetu dogodilo više saobraćajnih nesreća, izlazimo na mjesta nesreća zajedno s predstavnicima policijskih stanica kako bismo izvršili analizu i u skladu s raspoložim sredstvima poduzeli aktivnosti u vidu poboljšanja i dopune saobraćajne signalizacije, postavljanja zaštitne odbojne ograde, frezanja kolovoza i slično - saopćili su iz JU Ceste FBiH.