Svjedoci smo sve većeg broja saobraćajnih nesreća u BiH.

Samo u prethodne dvije sedmice na cestama u Federaciji BiH poginulo je više od deset osoba.

Prema zastrašujućim statističkim podacima iz BIHAMK-a, tokom prošle godine u BiH su u saobraćajnim nesrećama poginule 222 osobe, dok je njih 11.300 teže ili lakše povrijeđeno.

Na cestama u BiH zabilježene su čak 35.854 saobraćajne nesreće, od kojih je 8.007 za posljedicu imalo povrijeđenog ili poginulog putnika.

Najčešći uzroci tragedija su nepoštivanje saobraćajnih propisa, brza vožnja ili vožnja pod utjecajem alkohola. 

No, u Federaciji BiH godinama nije urađena sistemka analiza  "crnih tačaka", opasnih dionica na kojima se najčešće događaju saobraćajne nesreće.

Zadnje mapiranje opasnih dionica odnosno sveobuhvatno mapiranje "crnih tačaka" na magistralnim cestama Federacije BiH provedeno je za period 2013–2015, a rezultati su predstavljeni 2017. godine. Znači, deset godina ništa nije rađeno. 

Drugim riječima, bez redovnog praćenja i ažuriranja podataka, nemoguće je donositi valjane i pravovremene odluke, a kao što vidimo izostaje ažuriranje baze podataka , a i sanacije kritičnih dionica na kojima se događaju saobraćajne nesreće.

U spomenutoj studiji identifikovano je ukupno 109 opasnih lokacija, a njih 31 je izdvojena kao prioritet za sanaciju.

Prethodna analiza (2007–2009) evidentirala je 122 opasna mjesta, od čega je 22 ispunjavalo uvjete za definiciju "crne tačke" u skladu sa međunarodnim standardima. 

Podaci jasno ukazuju na potrebu za sistemskim pristupom i kontinuiranim praćenjem stanja na putevima. U praksi potrebno je tragati za rješenjima koji će ceste učiniti sigurnima za učesnike u saobraćaju.

Brojevi ne lažu. Podaci jasno ukazuju na potrebu za sistemskim pristupom i kontinuiranim praćenjem stanja na putevima. U praksi potrebno je tragati za rješenjima koji će ceste učiniti sigurnima za učesnike u saobraćaju.

O ovoj temi razgovarali smo sa sudskim vještakom saobraćajne struke Mirzetom Saraljićem.

- "Crna tačka" u saobraćaju označava lokaciju na cestovnoj mreži gdje je,u definisanom vremenskom periodu, zabilježen iznadprosječan broj saobraćajnih nesreća sa teškim posljedicama – uključujući povrede i smrtne ishode.  Zanemarivanje identifikovanih crnih tačaka može dovesti do ponavljanja tragičnih ishoda kakve smo imali priliku svjedočiti u proteklom periodu - kaže Saraljić. 

I dok se životi gube na istim mjestima, institucije šute o tome koliko takvih opasnih dionica postoji danas i šta se radi da bi se one uklonile. 

Na naše pitanje smatra li da je veliki broj saobraćajnih nesreća na tim dionicima pokazatelj da su potrebna hitna ulaganja, naš sagovornik odgovara.

- Apsolutno. Visoka frekvencija saobraćajnih nesreća na istim lokacijama ukazuje na sistemski problem u infrastrukturi, signalizaciji, kontroli saobraćaja ili kombinaciji faktora.

Broj nesreća i izgubljenih života ne ostavlja prostor za pasivnost, potrebne su hitne i ciljane intervencije.

Potrebno bi bilo uključiti struku u rješavanje ovih saobraćajnih problema kroz sistemsko uspostavljanje Agencije za sigurnost saobraćaja koja bi analizirala ovakve pojave - ističe Sarajlić. 

S obzirom na dosadašnji razvoj motornih vozila, a i osavremenjavanje saobraćajnica, mora se misliti na dugoročna rješenja ubrzanja saobraćaja na saoraćajnicama, to jest da se saoraćajnice naprave takvima da omogućavaju brz protok saboraćaja, a u isto vrijeme zadržavajući nivo saobraćajne sigurnosti - sigurne saobraćajnice.

Pogledamo li prolazak saobraćajnica kroz naseljena mjesta u našoj zemlji saobraćajna sigurnost se rješava smanjenjem brzine kretanja koje u pravilu prate i radarski uređaji.

- Uzmemo li u obzir da ta naselja postoje stotinama godina, a po svim projekcijama postojat će još stotinama godina, a sa njima i saobraćajnica, sistemsko rješenje bilo bi da se saobraćajnica učini sigurnom uz zadržavanje zadovoljavajuće brzine kretanja.

Povećan je broj vozila na putevima, a danas i imamo više od 1,3 miliona u našoj zemlji i oni zahtjevaju povećanje protoka i brzine saobraćaja, a ne smanjenje istih. No, momenat sigurnosti mora se poštovati - kaže Sarajlić. 

S obziom na to da u BiH gotovo svakodnevno imamo saobraćajne nesreće, pitali smo koje su to mjere koji bi smanjile broj tih nesreća, te na koji način se "crne tačke" saniraju.

- Mjere koje dokazano doprinose smanjenju broja saobraćajnih nesreća uključuju: rekonstrukciju putne infrastrukture (ispravljanje krivina, proširenje kolovoza, postavljanje zaštitnih ograda), zaim unapređenje vertikalne i horizontalne signalizacije, izgradnja pasarela za prelazak pješaka.

Pored toga, potrebno je bolje osvjetljenje i tehnička regulacija raskrsnica. Edukacija učesnika u saobraćaju i jačanje saobraćajne kulture naročito mladih generacija za koje očekujemo da budu bolji i savjesniji vozači od nas je jako bitna.

Sanacija "crnih tačaka" se vrši kroz "projekte modernizacije", a za svaku crnu tačku se provodi tehnička analiza i izrađuje plan intervencija. U kontekstu saobraćaja, to znači da sigurnost učesnika mora biti iznad svih drugih interesa - zaključuje Sarajlić. 

Koliko je bitno mapiranje i saniranje "crnih tačaka" govore i podaci iz prošlosti.

- Da, postoji više primjera, iako nedovoljno, gdje su nakon sanacije zabilježeni značajni pomaci.

Naprimjer, sanacija raskrsnice "Husino" na magistralnom putu M-18 ili intervencije na dionici Tatarbudžak (M-17, općina Žepče) rezultirale su poboljšanjem preglednosti, protoka saobraćaja i, prema dostupnim pokazateljima, smanjenjem broja nesreća.

Međutim, sistematsko praćenje "prije i poslije" sanacije je rijetko javno objavljeno i trebalo bi postati standardna praksa.

Pravovremena identifikacija i adekvatna sanacija crnih tačaka ključne su za dugoročno unapređenje sigurnosti na cestama - zaključuje za Faktor saobraćajni stručnjak Mirzet Sarajlić.

Nisu samo "crne tačne" mjesta se gube životi. Opasnost je svuda. Zato, kada sjedate za volan, oprezno vozite, ne konzumirajte alkohol ni droge. Ostavite telefon. Mislite na sebe, svoje saputnke, porodicu, ljude koji vas vole, ali i na druge učesnike u saobraćaju.