Tridesetogodišnja Amila, zaposlena je u jednoj sarajevskoj firmi. Ugovor o radu joj je na šest mjeseci. Iako ima redovna i solidna primanja za ovdašnje prilike, već duže vrijeme sebi ne može naći stan. Želi ga unajmiti, naravno, jer i pored svojih primjanja, nije kreditno sposobna, pa ne može kupiti stan. Jednostavno rečeno  – nema ugovor "za stalno".  A zašto stan ne može unajmiti - raloga je više - stanodavac garsonjenu od 20 kvadratnih metara u novogradnji cijeni 650 pa i do 750 KM, a uz to traži jednu kiriju depozita da bi se osigurao. Također, osoba mora imati stalno zaposlenje, dakle ugovor na neodređeno.

Osim toga, dužna je i potpisati ugovor na minimalno godinu dana, kako bi stanodavac bio siguran da će biti tu. Iako joj poslodavac svakih šest mjeseci produži ugovor, to joj ništa ne znači, jer prema vlasniku stana, ne ispunjava uvjete. Po njemu, ko zna hoće li ona za pola godine imati posao. 

Osim Amile, mnogi čitatelji su nam potvdili ovu priču. Postoji još jedan kuriozitet. U oglasima često piše "samo muškarci dolaze u obzir", "uredna, stalno zaposlena žena ili djevojka", "samo nepušači", "nije za studente", "nije za porodice s malom djecom", "kućni ljubimci zabranjeni".

Kako su nam ispričali čitatelji, kada se više njih prijavi za neki stan, tada ide "procjena" od agenta za nekretnine ili vlasnika stana. 

- Da li ću naći stan zavisi od agenta za nekretnine. Ako mu se ne svidm, ništa. Znači stan dobija onaj ko se najviše svidi. Djeluje kao svojevrstan kasting. Nevjerovatno - kaže Amila.

I tako, postoji "mali milion" uvjeta vlasnika stana, da bi uopće primili podstanara koji će taj stan uredno plaćati, i to ne tako malo, zatim održavati, živjeti svoj život i jednostavno željeti mir. 

Prema svemu što smo naveli, vlasnik bi najviše volio da uzme novac, a da podstanak i ne bude tu. 

Iako će mnogi reći da svako ima pravo izdati svoj stan kome god to želi, te zahtijevati da se njegova nekretnina čuva i lijepo održava, ništa to ne bi bilo toliko sporno da je "sve po zakonu". A šta je s plaćanjem poreza? Da li ga vlasnici stanova redovno plaćaju?

 Kontaktirali smo i advokaticu iz Tuzle Jasminu Osmanović koja nam je pojasnila prva i obaveze podstanara i vlasnika stana.

- Ugovor se zaključuje u pismenom obliku. On se dostavlja mjesno nadležnom poreznom uredu, radi plaćanja poreza. Mada praksa u BiH nije toliko primjenjiva, dakle to je obaveza vlasnika stana, ali nažalost, to rijetko čine.

U ugovoru se navedu osnovne ugovorne odredbe, u smislu da sadrže prava i obaveze vlasnika stana i podstanara – kaže advokatica Osmanović.

Zakon je jasan u pogledu prava i obaveza. Manje popravke snosi podstanar, a veće koje nisu nastale krivnjom podstanara, snosi vlasnik stana i njega treba obavijesti. On odmah, najkasnije u roku od 3 dana mora izvršiti popravku. Naravno zavisi od okolnosti i težine popravke.

- Također, ako podstanar želi da vrši u zakupljenom prostoru veće izmjene koje će promijeniti izgled stana, mora tražiti odobrenje od vlasnika stana - dodaje naša sagovornica.

Podstanar je obavezan vratiti stan u onom stanju u kakvom je bio kada je ušao u posjed stana, prilikom izlaska iz posjda stana, nakon raskida ugovora.

Ono što nas je jako zanimalo, a na šta su se mnogi naši sagovornici podstanari žalili, da li vlasnik stana smije nenajavljeno doći u stan.

- Zakupodavac, odnosno vlasnik stana ne može ulaziti u stan, zato što bi kršio osnovna ljudska prava, prava na privatnost, prava na posjed i druga zakonom zaštićena prava. Podstanar u tom slučaju može raskinuti ugovor o zakupu stana. 

Pitanje plaćanja režija obično su na teretu podstanara, definišu se ugovorom, te u praksi, vrlo često vlasnici stana traže da steknu uvid da su plaćeni računi za struju, vodu, grijanje i ostale komunalije - zaključuje za Faktor advokatica Jasmina Osmanović. 

Kontaktirali smo Poreznu upravu Federacije BiH, koji su nam rekli koliko novca iznajmljivači stanova trebaju platiti državi. 

- Fizička lica koja ostvaruju prihod od izdavanja imovine (poslovnih prostora, stanova ili kuća) dužna su obračunati i platiti porez na dohodak po stopi od 10 posto u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak na osnovicu koju čini razlika između prihoda ostvarenih od iznajmljivanja nepokretne imovine i troškova koji se priznaju u postotku od prihoda ostvarenog po osnovu iznajmljivanja imovine.

Kada je u pitanju iznajmljivanja nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i dr.) i pokretne imovine,  iznos je 30 posto ostvarenog prihoda.

Međutim, plaća se 50 posto ostvarenog prihoda od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna taksa - kaže portparolka Porezne uprave Federacije BiH Adisa Muhić. 

Na naše pitanje poštuju li iznajmljivači stanova Zakon, te da li plaćaju porez, naša sagovornica kaže.

- Broj poreznih obveznika koji prijavljuju prihod od iznajmljivanja imovine u zakup je u porastu. Prema evidencijama Porezne uprave FBiH u periodu januar-septembar 2025. godine nadležne organizacione jedinice Porezne uprave su po osnovu izdavanja imovine u zakup (stanovi, kuće, poslovni prostori, garaže) zaprimile 125.395 prijava za razrez poreza na imovinu za pravna i fizička lica. 

U periodu januar-septembar 2025. godine uplaćeno je ukupno 9.829.289 KM poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava - dodaje Muhić. 

- Za nepodnošenje poreznih prijava Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH propisane su novčane kazne. Fizičko lice, koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi FBiH na propisani način, biće kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM.

Porezna uprava Federacije BiH vrši kontrolu uplata i u slučaju da plaćanje poreznih obaveza nije izvršeno u propisanom roku izdaje se nalog za plaćanje kaže za Faktor portparol Porezne uprave Federacije BiH Adisa Muhić. 

No, ovi podaci ništa ne znače, s obzirom na to da uvijek postoji lov u mutnom. Rast broja prijavljenih poreza je logičan, ako znamo da se stanovi kupuju "ko ludi", a nove zgrade niču. 

To i dalje ne znači da većina vlasnika plaća porez niti da svi potpisuju ugovor. 

Porezna uprava Federacije BiH vrši inspekcijski nadzor poreznih obveznika koji izdaju stanove, kuće, sobe i apartmane, za koje postoje dokazi i saznanja da su ostvarili dohodak po osnovi izdavanja imovine, a da ih nisu prijavili Poreznoj upravi Federacije BiH. Kontrole se provode na osnovu saznanja, obavještajno-istražnih podataka i anonimnih prijava, tokom kojih se utvrđuje porez na imovinu i porez na dohodak od imovine i imovinskih prava.

Međutim, Poreznoj upravi Federacije BiH su smanjene mogućnosti inspekcijskog nadzora, jer inspekcijski nadzor privatnih kuća, stanova i soba podrazumijeva ulazak u privatni prostor i narušavanje privatnosti, zbog čega se događalo da su mnogi građani negodovali i spriječili kontrolu zbog povrede prava na privatnost, odnosno tražili su sudski nalog bez kojeg inspektor ne može izvršiti kontrolu stambenog prostora.