Potrošačka korpa u julu iznosila 3.202,70 KM, a prosječna plaća 1.590 KM. 

Samu potrošačku korpu čine: prehrana - 45,35 posto, stanovanje i komunalne usluge - 14,41 posto, higijena i održavanje zdravlja - 9,65 posto, obrazovanje i kultura - 8,12 posto, odjeća i obuća - 11,24 posto, prijevoz - 4,99 posto, te održavanje domaćinstva - 6,25 posto.

Kako jedna porodica može preživjeti u situaciji kada su troškovi živora sve veći? S obzirom na to da uskoro počinje i nova školska godina, što će dodatno biti udar na roditelje, pitamo se kako će ljudi preživljavati, Doduše, ne svi. 

O ovoj temi razgovarali smo sa ekonomskim stručnjakom Igorom Gavranom.

- S obzirom na to da je prosječna plaća manja od polovine tog iznosa, a minimalna plaća manja od trećine, te da potrošačka korpa ne uključuje sve troškove djece školskog uzrasta jer nemaju svi takvu djecu i to statistički ne bi bilo racionalno, jasno je da je udar ogroman na roditelje. 

Porodica u kojoj roditelji imaju minimalne plaće će praktički živjeti u neimaštini, a i ona s prosječnim plaćama jedva. I to bez dodatnih troškova za školsku djecu. Djeci treba pribor za školu, teke, olovke, odjeća i obuća, sportska oprema, oprema za likovno. A kada uzmemo u obzir ove troškove, onda bi oba roditelja morala biti plaćena znatno iznad prosječne plaće da bi mogla bez odricanja rasporediti sve troškove - smatra Gavran.

- I u slučaju relativno viših primanja vrlo teško, a u slučaju realnijih nižih ili prosječnih primanja jedino uz odricanja od nekih drugih potreba ili iz pozajmice. S obzirom na to da se dugovi moraju vratiti, pozajmice nisu nikakvo rješenje već samo odgoda i uvećanje istog problema za kamate, a odricanje naravno ima druge posljedice - kaže naš sagovornik. 

Na naše pitanje da li građani zaista uzimaju kredite da bi opremili djecu za školu, naš sagovornik kaže:

- Veliki broj građana je odavno prezadužen, a mnogi više nisu u prilici ni dobiti kredit od banaka pa se zadužuju kod mikrokreditnih organizacija i uzimaju tzv. brže kredite od drugih kreditora.

No oni su jako nepovoljni i time samo produbljuju svoje probleme. Neki se zadužuju iz razloga poput luksuznog ljetovanja u Dubaiju, pa takve ne treba žaliti. Nažalost, mnogi se zadužuju za egzistencijalne potrebe, kao što je finansiranje troškovima školovanja djece.

 - Jako važan faktor i za demografiju, natalite i zadržavanje mladih u BiH jesu novčane naknade za porodilje. Ne znače mnogo ako nakon kratkog vremena ta djeca nemaju više nikakvu podršku i roditelji nemaju od čega da ih adekvatno hrane i školuju.

Posebno je sramotno što naknade za porodilje mogu dobiti i milioneri umjesto da se pomaže samo onima kojima to zaista treba i u mnogo većoj mjeri. Slično važi i za besplatne udžbenike i sve ostalo. Dijete koje jedva može priuštiti obuću za pješačenje do škole dobija istu podršku kao oni koje roditelji dovoze u školu u službenoj limuzini - zaključuje Igor Gavran.