Bosna i Hercegovina, iako u statusu kandidata, nije uopće obuhvaćena analizom Eurostata, što je jasna politička poruka o eutanaziji evropskog puta za građane Bosne i Hercegovine, istakao je Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije (CSS) u saopćenju za javnost. 

- U kakvom političkom stanju se trenutno nalazi Bosna i Hercegovine, predvođena aktuelnim akterima u vlasti, možda se najbolje iščitava iz analize Eurostata "Ekonomski razvoj u zemljama proširenja", objavljene prošlog mjeseca. Predmetnim izvještajem posmatran je bruto društveni proizvod (BDP) u desetogodišnjem periodu (2014-2024. godine) u zemljama koje su u statusu kandidata za članstvo u EU.

Bosna i Hercegovina, iako u statusu kandidata, nije uopće obuhvaćena tom analizom, što je jasna politička poruka o eutanaziji evropskog puta za građane Bosne i Hercegovine - naveo je Hadžović.

Napomenuo je da se analiza orijentisala na zemlje Zapadnog Balkana koje imaju najveće šanse za prijem u EU, gdje su svrstane Crna Gora i Albanija, kao moguće članice do 2030. godine, ali je obuhvaćena i Srbija koja je imala najveći ekonomski rast u posmatranom periodu.

- Uprkos napretku tih zemalja u BDP po glavi stanovnika, standard je još uvijek daleko od prosjeka EU. Tako je Srbija dostigla trećinu standarda građana EU, malo niže od toga je dostigla Crna Gora, dok je Albanija na skromnih 18 posto prosjeka.

Bosna i Hercegovina je na nešto boljem nivou od Albanije, prema podacima Agencije za statistiku BiH, dostižući vjerovatno 20 posto prosjeka EU koji je, u 2024. godini, iznosio 39.690 Eura po stanovniku. Vjerovatno je taj odnos nešto povoljniji za Bosnu i Hercegovinu u odnosu na EU prosjek, jer je Agencija kalkulaciju pravila na osnovu procjene broja stanovnika od oko 3.42 miliona građana što, prema nekim realnijim procjenama, prevazilazi stanje osoba koje su trenutno nastanjene u našoj zemlji - kaže Hadžović.

Naglasio je da je poraznije od tih ekonomskih pokazatelja, koji će zasigurno biti mnogo povoljniji za zemlje koje postanu punopravne članice, baš kao što je to bio slučaj s Hrvatskom ili Rumunijom i Bugarskom, jeste da naše susjedne zemlje ostvaruju napredak na zahtjevnom putu ka EU članstvu.

- Tako je Crna Gora otvorila 33 od 35 poglavlja, Albanija uskoro otvara i sva preostala poglavlja i očekuje da tehnički dio pregovora završi do 2027. godine. Srbija je otvorila 22 poglavlja te zatvorila 2 te istrajno radi na otvaranju novih poglavlja uprkos unutrašnjim problemima s kojima se suočava - ističe Hadžović.

Zaključio je kako građani još uvijek čekaju na ispunjavanje entuzijastičnih obećanja s početka mandata aktuelne vlasti, ali da su ovakve poruke i jasni signali iz EU vraćaju nas u surovu realnost političke stvarnosti.

- Umjesto preuzimanja odgovornosti, političari građanima serviraju ispiranje mozga do narednih, vjerovatno još više historijskih i egzistencijalnijih izbora oktobra 2026. godine. Ni primjetno bolji standard u susjednoj Hrvatskoj niti bunt protiv vlasti u Srbiji neće motivisati građane da pruže neophodan kritički otpor aktuelnoj vlasteli, koja će nam besprizorno oteti još jednu u nizu godinu naših života, čekujući Godoa - stava je Hadžović.