Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama obratio se na Međunarodnoj konferenciji na visokom nivou za mirno rješavanje palestinskog pitanja i provedbu rješenja o dvjema državama.

- Na početku, dozvolite mi da čestitam Francuskoj i Kraljevini Saudijskoj Arabiji na organizaciji ove Konferencije. Bosna i Hercegovina se slaže s izjavom koju je ranije dala Evropska unija, u skladu s našim obavezama koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji smo potpisali s EU.

Stav Bosne i Hercegovine o krizi na Bliskom istoku je dugogodišnji i principijelan već decenijama, još od kada je postala članica UN-a 1992. godine. Diplomatski odnosi između Bosne i Hercegovine i Države Palestine uspostavljeni su u maju 1992. godine, u okviru sukcesije, nastavljajući vlastitu diplomatsku praksu bivše SFRJ u odnosu na Državu Palestinu - istakao je Lagumdžija u obraćanju i dodao:

Država Palestina je osnovala i otvorila Ambasadu u Sarajevu prije više od 20 godina, radeći na promociji mira i podsticanju svih oblika saradnje između naše dvije zemlje. Izražavamo podršku svim tekućim diplomatskim naporima za okončanje ovog brutalnog rata.

Primirje, kao prvi korak, istakao je Lagumdžija, mora se uspostaviti odmah, bezuvjetno i trajno. Civilne žrtve, naglasio je, usljed granatiranja ili izgladnjivanja, moraju prestati.

- Odgovornost svih odgovornih za terorističke akte i kršenja međunarodnog prava, posebno međunarodnog humanitarnog prava, preduvjet je za napredak. Odgovornost nije opcionalna. Nekažnjivost se ne smije dozvoliti.

Kao zemlja koja je prije tri decenije iskusila važnost humanitarne pomoći koju Ujedinjene nacije pružaju gradovima i enklavama pod opsadom, osuđujemo katastrofalnu humanitarnu situaciju u Gazi i pozivamo Državu Izrael da omogući dostavu humanitarne, posebno medicinske pomoći, i zaliha hrane svim građanima u Gazi - kazao je.

Za ovo, istakao je, nema opravdanja, apsolutno nikakvog.

- U tom smislu smatramo da je rad UNRWA-e, zajedno s drugim agencijama UN-a, neophodan kao podrška civilnom stanovništvu. Pozivamo na bezuvjetno oslobađanje svih talaca, s obje strane, posebno civila, žena i djece, što bi dovelo do trajnog okončanja neprijateljstava.

U tom pogledu, stav moje zemlje je principijelan i jasan, a to je navedeno i u strateškim dokumentima Bosne i Hercegovine. Jedino dugoročno rješenje je ono s dvije države, s Državom Palestinom i Državom Izrael, punopravnim članicama Ujedinjenih nacija, koje žive jedna pored druge u miru, sigurnosti i međusobnom priznanju - kazao je.

Dodao je da je nakon brutalne agresije i rata u Bosni i Hercegovini, genocida u Srebrenici, i bez obzira na to koliko je otvorenih rana ostalo, jedna poruka koju nam je Dejtonski mirovni sporazum poslao da "Mir nije sve, ali bez mira ništa nije moguće".

- Uz to rečeno, zaključno želim da se zahvalim svih 19 kopredsjedavajućih, predvođenih Francuskom i Kraljevinom Saudijskom Arabijom, što su nam ponudili sveobuhvatnu i akcijski orijentiranu Njujoršku deklaraciju koja može poslužiti kao početna mapa puta za ispunjavanje naših zajedničkih ciljeva.

Krajnje je vrijeme da se od mudrih riječi prebacimo na konkretna djela na putu od rata i zločina do održivog mira i dostojanstva za sve - zaključio je Lagumdžija.

"Njujorška deklaracija", predstavljena u utorak na konferenciji Ujedinjenih nacija, potvrdila je podršku rješenju o dvije države za palestinsko-izraelski sukob, dok se u Gazi, pogođenoj izraelskim napadima, pogoršavaju glad i humanitarna katastrofa.

Od 7. oktobra 2023. izraelska ofanziva na Gazu odnijela je živote više od 60.100 Palestinaca, razorivši enklavu i izazvavši ozbiljnu nestašicu hrane. Najmanje 154 osobe, uključujući 89 djece, umrle su od gladi.

Deklaracija je objavljena na kraju Međunarodne konferencije na visokom nivou o mirnom rješenju palestinskog pitanja i implementaciji rješenja o dvije države, održane pod zajedničkim predsjedavanjem Saudijske Arabije i Francuske.

- Dogovorili smo se da djelujemo zajednički kako bismo zaustavili rat u Gazi, postigli pravedno, mirno i trajno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba na osnovu učinkovite provedbe rješenja o dvije države te izgradili bolju budućnost za Palestince, Izraelce i sve narode regije - navedeno je u saopćenju.

Deklaracija upozorava da su najnovija dešavanja još jednom pokazala strašan ljudski danak sukoba i ozbiljne posljedice po regionalni i međunarodni mir i sigurnost.

Također se ističe da, bez odlučnih koraka prema rješenju o dvije države i jakih međunarodnih garancija, sukob će se dodatno produbiti, a mir u regiji će ostati nedostižan.

Turski zvaničnici su poručili da se, na osnovu dosadašnjeg izraelskog ponašanja, razoružanje palestinskih oružanih grupa može razmatrati tek kada bude uspostavljena nezavisna, suverena i teritorijalno povezana palestinska država na granicama iz 1967. godine, s Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom ili u skladu s dogovorom među palestinskim grupama u okviru procesa pomirenja.

Turska, Francuska, Saudijska Arabija, Brazil, Kanada, Egipat, Indonezija, Irska, Italija, Japan, Jordan, Meksiko, Norveška, Katar, Senegal, Španija, Velika Britanija, Evropska unija i Arapska liga su podržale deklaraciju. Jedino su se BiH i Crna Gora obratile i u govoru podržale deklaraciju. Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija su se definitivno pridružile bojkotu sa Mađarima i Slovacima nakon SAD-a i Izraela.

Deklaracija poziva na hitno okončanje izraelskog rata u Gazi i izražava podršku naporima Egipta, Katara i SAD-a da se sve strane vrate sporazumu o prekidu vatre.

Poseban naglasak stavljen je na implementaciju svih faza sporazuma, uključujući trajan prekid neprijateljstava, oslobađanje svih talaca, razmjenu palestinskih zatvorenika, povrat posmrtnih ostataka, te potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze.

Nakon prekida vatre, deklaracija predviđa uspostavljanje privremene administrativne komisije koja bi djelovala u Gazi pod okriljem Palestinske samouprave.

Naglašeno je da je Gaza neodvojiv dio palestinske države i da mora biti ujedinjena s okupiranom Zapadnom obalom. Uprava, provođenje zakona i sigurnost na cijeloj palestinskoj teritoriji trebaju biti isključivo u nadležnosti Palestinske samouprave, uz odgovarajuću međunarodnu podršku.

Dokument pozdravlja politiku Palestinske samouprave: "Jedna država, jedna vlada, jedan zakon, jedna puška" te obećava podršku njenoj primjeni.

U okviru tog procesa predviđena je i demilitarizacija, razoružavanje i reintegracija boraca (DDR), u dogovoru s međunarodnim partnerima i unutar određenog vremenskog okvira.

U aneksu deklaracije, sažeti su prijedlozi država učesnica koji pozivaju na punu saradnju s međunarodnim pravosudnim institucijama.

Poziva se članice Međunarodnog krivičnog suda (ICC) da podrže istragu suda o situaciji u Palestini te ohrabruju države da se pridruže tužbi Južne Afrike protiv Izraela za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ).

Podsjetimo, u novembru prošle godine, ICC je izdao naredbe za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se i dalje suočava sa procesom za genocid pred ICJ-om zbog svojih postupaka u Gazi.