Iako je moderno, digitalno doba, tehnologija je napredovala i uveliko nam olakšala život, što smo i priželjkivali, ipak, i ovo doba donosi svoje rizike.

Istina je da većina nas svakodnevno koristi kartice prilikom kupovine u prodavnicama, ali i na internetu. I dok je većini stanovnika planete Zemlje to sasvim normalno, na našim prostorima još postoji određena doza sumnje u online plaćanje. Mnogi još vjeruju jedino i isključivo u keš.

S druge strane, sve veći broj je onih koji koriste online kartično plaćanje, naručuju odjeću i sve što im treba preko raznih stranica, bookiraju ljetovanja i slično. No, ne možemo reći da se mnogi od njih nisu "zeznuli", naprimjer da nisu dobili ono što su tražili ili da im veličina odjevnog predmeta nije odgovarala.

Dešavaju se i mnoge gore stvari. Od krađe identiteta, do hakovanja, pa i skidanje velikih suma novca s računa.

O ovom temi razgovatrali smo sa IT stručnjakom i profesorom na Odsjeku za računarstvo i informatiku na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sašom Mrdovićem.

Profesor za Faktor kaže da su razne prevare itekako moguće, te upozorio o čemu posebno moramo voditi računa.

- Prvi korak je ustvari da vodimo računa kome dajemo svoje lične podatke. Da l' i su toj organizaciji ili kompaniji naši lični podaci potrebni i jesu li ovlašteni da koriste naše lične podatke. Druga stvar je, moramo biti sigurni da ta kompanija čuva naše podatke na adekvatan način. Tako ćemo dobrim dijelom riješiti strah da naši lični podaci ne budu ugroženi- kaže Mrdović. 

Na naše pitanje koliko je rizično ukucavati broj kartice , CVC i datum isteka, te kako se tu zaštiti, naš sagovornik objašnjava:

- Imamo dvije osnovne zaštite. Jedna je u prenosu komunikacije. Ako unosimo broj svoje katrice, važno je da komunikacija između nas i te web lokacije bude zaštićena. Pored adrese stranice gdje piše https, mora postojati i ikona - zaključan katančić. U tom slučaju samo mi i ta stranica možemo vidjeti te podatke.

Bez toga ja ne bih nikad unio broj svoje kartice. Druga stvar je da imamo povjerenje u kompaniju od koje nešto kupujemo, da su to provjerene firme. Time izbjegavamo da neko prisluškuje našu komunikaciju.

Kako steći povjerenje? To je teško procijeniti. Ipak, velike i poznate kompanije neće sebi dozvoliti da prevare mene ili vas jer se njima to ne isplati. Nemojte kupovati sa neprovjerenih stranica. Ako je neka rasprodaja, ako nešto zvuči previše dobro, odete na link i nikad niste čuli za tu kompaniju, ne kupujte - kaze naš sagovornik. 

Na pitanje kako hakeri mogu doći do naših podataka, Mrdović odgovara da se to dešava na tri mjesta:

- Jedan je na našim uređajima, drugi je tokom prenosa, i treći je na uređajima onih kojim smo dali svojen podatke. Ono što je bitno ukazati jeste da je e-mail nesiguran način prijenosa podataka. Podatke kojen šaljete mailom mogu se pročitati, pošiljalac može biti lažan, tako da  je mail prilično nepouzdan komunikacije.

Ako komunicirano putem messingera, stvari su tu sigurnije, naravno, moramo znati ko je tačno osoba s kojom komuniciramo. Što se tiče naše lične zaštire, postoji nekoliko pravila.

Prvo, redovno ažurirajmo naš uređaj. Druga stvar jeste da imamo dobre lozinke za bilo koju stvar gdje čuvamo podatke. Mala je vjerovatnoća da će neko pogoditi našu lozinku - zaključuje Mrdović. 

Mrdović ponovo ističe da trebamo imati povjerenje u kompaniju kojoj ostavljamo svoje podatke, ali istinske sigurnosti nema, jer su opasnosti velike. S obzirom na to da veliki broj humanitarnih organizacija radi isključivo na taj način, odnosno prikljuplja novac unošenjem vaših kartičnih podataka na svoju platformu, te vam tako s računa mjesečno skida određeni iznos, poput trajnog naloga u banci, to predstavlja poseban rizik.

- To meni vrlo opasno izgleda. Svodi se na to da smo toj platformi poklonili svoje povjerenje. Međutim, ta platforma može zloupotrijebiti naše podatke. Ako postoji neko na platformi ko nije od povjerenja i ko će pročitati naše podatake, može našu karticu iskoristiti da kupuuje preko interneta.

Ako je platfotma dobronamjerna, a nisu dobro zaštitili svoje podatke, te ako neko dođe do njihovih podataka, onda taj haker može doći do naših podataka i zloupotrijebiti ih. 

Ja sam vrlo oprezan kome dajem svoj broj kartice. Ako se neka zloupotreba i desi, kompanija će odgovarati, ali to će dugo trajati. Uvijek je bolje da broj kartice dajete specijalizovanim, bilo da se radi o bankama, Amazonu, Temuu, oni koji to masovno rade. 

Kod nas imate banke i platforme koje su specijalizovane  za to. Njihov poslovni ključni model je rad s kartica, a i onda će se one pobrinuti da budu zaštićene. Neka mala dobrotvorna organizacija možda nema adekvatne zaštite, Ne kažem da oni rade išta loše. vrlo je moguće da nemaju dobru zaštitu - kaže prosor Mrdović.

No, istina je da imamo brojne slučajeve da hakeri skinu novac sa računa, pa i velike iznose. Djevojci iz BiH, a koja živi u SAD-u (identitet poznat redakciji) , s računa je skinuto 15.000 dolara i taj novav je vrlo brzo uspjela vratiti.

Međutim, nedavno se djevojci iz Bosne i Hercegovine (identitet poznat redakciji) desio isti slučaj. S računa joj je skinuta kompetna ušteđevina za koju je naporno radila. Novac joj nije vraćen, policija je bila nemoćna, a njoj nije preostalo ništa drugo nego da taj novac halali.

- Što se tiče Sjedinjenih Američkig Država i većine drugih zapadnih zemalja, izadavači kartica i banke su zainteresovane da vi koristite njihove kartice. Oni imaju visoke zaštite i provjere kako biste dokazali da ste vi ti koji plaćate online. Upravo iz razloga da ne biste razmišljali o tome da li će to plaćanje uzrokovat neke gzbitke. Osiguranje kartice se plaća preko 50 dolara. 

Nisam siguran kakve su kod nas zakonske procedure, ali moram da kažem da znam za slučajeve da se banke nisu stavile u zaštitu klijenata. Nažalost, okrivile su vrlo često klijente.

Znači, ipak su zakonski zaštićene.  S tim u vezi, par savjeta - online kupovine uvijek plaćajte kreditnom karticom, zato što ste u tom slučaju vi dužni banci. 

A ako plaćate debitnom karticom, vi ste direktno podigli novac s računa i ako je došlo do zloupotrebe, onda vi morate dokazivati banci da ste to vi. 

Ako dođe do zloupotrebe kartice, treba se obratiti banci čiji ste klijent. Međutim, tu morate zaista biti uporan. S druge strane, ako to ne urodi plodom, obratite se policiji. Većina mupova  imaju odjeljenja za syber kriminal koji se bave tim - za ključuje za Faktor profesor Mrdovič.