Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu SNSD-ov Zoran Tegeltija, za način raspolaganja javnim novcem u prošloj godini nije dobila pozitivno mišljenje Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.

Mišljenje s rezervom dato je uglavnom zbog nedostataka u milionskim javnim nabavkama, ali je opet skrenuta pažnja, između ostalog, na činjenicu da je na određeno vrijeme bez konkursa zaposleno čak 197 službenika i zaposlenika, a neke tako "vuku" od 2019. godine, kao i na činjenicu da je u 2025. dato skoro milion i po KM za najam vozila koji ne postoji u propisima.

- Uprava u određenim postupcima javnih nabavki nije postupila jednako i nediskriminirajući na način da osigura uvjete za aktivnu i pravednu konkurenciju...

Uprava je koristila usluge dobavljača čiji su ugovori istekli – između ostalog su naveli revizori.

U postupcima nabavke usluga održavanja carinskog softvera, vrijednoj 2,8 miliona KM, te poreskog softvera (4,7 miliona KM) ponovo su, i pored revizorskih preporuka iz prethodnih godina, postavljeni uvjeti koji sužavaju konkurenciju. Između ostalog je traženo da je ponuđač uspješno realizirao barem takav ugovor, precizirano je koliko najmanje zaposlenih ili angažiranih mora imati za realizaciju projekta...

Uvjeti koji sužavaju konkurenciju dati su i kod nabavke usluga uspostavljanja i održavanja infrastrukture za NCTS softversku platformu u svrhu pristupanja BiH Konvenciji o zajedničkom prevozu u EU, vrijednih 1,4 miliona KM.

- Nepostojanje konkurencije u javnoj nabavci obesmišljava sam postupak nabavke jer se u tom slučaju ne može očekivati najefikasnije korištenje javnih sredstava. U sva tri provedena postupka izabran je isti ponuđač – ukazali su revizori.

Zaključeni sporazum / ugovor tretiran je kao povjerljiv.

- Imajući u vidu da se ne radi o nabavci usluga iz oblasti odbrane i sigurnosti iste nije potrebno tretirati kao povjerljive. Također, nije razumljivo, opravdano da se Uprava stavlja u podređeni polažaj prema dobavljaču usluge definirajući obavezu da bez pisane saglasnosti dobavljača ne može koristiti podatke iz ugovora – ističu revizori.

Pri tome je odabranom ponuđaču plaćeno prije izvršene usluge - puštenog sistema u rad.

- Kao relevantna okolnost ističe se činjenica da je izabrani ponuđač već istog dana po zaključenju ugovora pristupio realizaciji prve faze ugovora, što upućuje na to da su određene pripremne aktivnosti morale biti poduzete i prije formalnog zaključenja ugovora – piše u izvještaju Ureda za reviziju BiH.

Skrenuta je pažnja i na nabavku carinskih plombi jer je okvirni sporazum za to zaključen u decembrz 2025. na dvije godine i na sonovu tog sporazuma zaključen je ugvoor u februaru 2026, ali je jedna isporuka plombi bila u januaru, dakle plombe su isporučene prije nego što je zaključen ugovor.

Osim toga, tenderom nije tražen dokaz o iskustvu ponuđača i nijedan uvjet u pogledu ekonomske i finansijske sposobnosti.

Problematizirana je i realizacija okvirnih sporazuma i ugovora jer su zabilježena značajna prekoračenja vrijednosti kod nabavke lož ulja (prekoračenje od 125.960 KM) te za usluge servisiranja i održavanja kotlova za potrebe Glavnog ureda Uprave i Regionalnog centra Banja Luka i njegovih organizacionih jedinica (prekoračenje vrijednosti za 44.502 KM).

Ukazano je i na to da su se koristile usluge dobavljača s kojima je istekao ugovor jer UIO nije na vrijeme pokrenula nove tendere.

- Tokom čitave godine su korištene usluge ranije izabranog dobavljača za održavanje klima kojem je ugovor vremenski istekao. Uprava je nabavljala avio karte od dobavljača sa kojim je ugovor istekao 28. juna 2024 – piše u izvještaju.

Isto je bilo za održavanje dijela vozila gdje su neki ugovori istekli čak 2023.

Također, u tenderskoj dokumentaciji prilikom nabavke šest specijalizovanih službenih vozila, vrijednih 188.717 KM, UIO je tražila garancije na dvije umjesto na četiri godine.

Skrenuta je pažnja i na to da je u 2025. realizirano svega tri posto od odobrenih 134,6 miliona KM za višegodišnje projekte.

Najveći izbos od 103,4 miliona KM odnosi se na kupovinu objekta za Glavni ured i Regionalni centar Banja Luka, u javnosti nazvanog kao afera "kumova zgrada" jer je jedini ponuđač bila firma Mileta Radišića, kuma lidera SNSD-a Milorada Dodika. Zbog ovog tendera reagiralo je i Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine i slučaj čeka Ured za razmatranje žalbi.

O ovom slučaju se državni revizori nisu specijalno izjašnjavali, kao ni o konkursu za imenovanje pomoćnika direktora gdje su konstatovali da je raspisan, koje su procedure provedene i da je imenovanje obavljeno. Ovaj konkurs je izazvao prašinu u javnosti jer se i prije njegovog okončanja znalo ko će biti imenovan. 

Posebna pažnja u izvještaju data je nastavku prakse zapošljavanja na određeno vrijeme koje nije vršeno potpuno u skaldu sa propisima.

- U Upravi je tokom 2025. godine ukupno 91 osoba bila zaposlena na mjestu državnog službenika na određeno vrijeme, bez raspisivanja javnog oglasa, uz saglasnost Agencije za državnu službu BiH u kojoj je navedeno da se ista daje na vremenski period do tri mjeseca. Od navedenog broja 77 osoba je bilo angažovana i u prethodnim periodima, a određeni broj datira od 2019. godine, uz više prekida i obnavljanja ugovora na tromjesečnom nivou. U 2025. godini raspisan je javni oglas i izvršen je prijem 20 osoba na neodređeno vrijeme koji su do tada u Upravi obavljali poslove na određeno vrijeme – piše u izvještaju.

Istovremeno je na kraju 2025. u UIO bilo zaposleno 106 osoba po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje poslova zaposlenika bez provođenja konkursne procedure. Većina je te poslove obavljala i ranije.

- Zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme, uz pravljenje manjih pauza između dva angažovanja, posebno sa istim osobama, duži vremenski period, bez raspisivanje javnog oglasa, ne predstavlja postupanje u skladu sa odredbama Zakona o državnoj službi i Zakona o radu u institucijama BiH – pišu revizori.

Osvrnuli su se na službena vozila. UIO je raspolagala sa 272 vozila, od toga 4 službena i 268 specijalizovanih vozila od čega 95 pod najmom.

Upravo je ovaj najam problematičan.

- Za najam vozila sa ponuđačima su zaključeni ugovori sredinom decembra 2024. godine ukupne vrijednosti za sedam lotova u iznosu od pet miliona KM na period od 48 mjeseci. Ukupni izdaci sa 31. decembrom 2025. iznose 1,42 miliona KM...

Napominjemo da je provođenje ove vrste nabavke (najma), koja nije prepoznata niti detaljnije uređena provedbenim propisima (pravilnicima) koje je donijelo Vijeće ministara BiH, bilo predmetom nalaza i primjedbi u prethodnom revizorskom izvještaju te je predstavljalo jednu od osnova za izražavanje mišljenja s rezervom – ukazali su državni revizori.

Dodaju da im tvrdnja UIO da je ovo isplativija opcija kupovine vozila nije dokumentovana ni tokom ove posljednje revizije.

Problematiziran je i odnos prema prodaji vozila putem licitacije, tačnije nalaz ovlaštenog vještaka. Prodata su 84 vozila za 235.863 KM.

- Utvrđeno je da nalazi ovlaštenog vještaka nisu u dovoljnoj mjeri obrazloženi, odnosno ne sadrže jasno definisanu metodologiju procjene, relevantne uporedne tržišne podatke niti detaljan opis stanja vozila koji bi potkrijepio procijenjenu vrijednost. Utvrđeno je da početna cijena vozila nije adekvatno dokumentovana.

Naime, u nalazima vještaka nisu navedeni ključni podaci kao što je pređena kilometraža vozila, dok kod vozila koja su označena kao neispravna nije precizirano na koje se tačno neispravnosti odnosi, niti na koji način su iste uzete u obzir prilikom formiranja početne cijene. Za svako vozilo je naveden vrlo sličan opis prilikom procjene. Također se nismo mogli uvjeriti da je početna cijena vozila utvrđena na osnovu nalaza ovlaštenog vještaka bila predmetom provjere od strane Uprave niti da postoji uspostavljen kontrolni mehanizam u Upravi kojim bi se potvrdila njena realnost i usklađenost sa tržišnim uslovima – piše u izvještaju.

Revizori smatraju da ovakva praksa nije u skladu sa principima i ekonomičnog upravljanja javnim sredstvima i da se povećava rizik da se vozila prodaju ispod njihove realne tržišne vrijednosti.

Inače, UIO je u 2025. raspolagala sa 296,5 miliona KM.

Skoro četiri miliona KM data su za jednokratnu pomoć zaposlenim u iznosu od 1.000 KM po zaposlenom. Na bruto plaće dato je 84,6 miliona KM, izdaci za upotrebu vozila iznosili su više od pola miliona KM...

Revizori su se osvrnuli i na rad Upravnog odbora UIO konstatujući da je održao devet sjednica, ali da nije donosio neke od vrlo važnih odluka poput odluke o poravnanju, izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, odluke o reviziji prikupljanja i raspodjele prihoda od PDV-a u prethodnim godinama i drugo što proizvodi negativne posljedice po građane i privredu u Bosni i Hercegovini.

Uz to su revizori problematizirali činjenicu da iz odredbe Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja proizilazi Upravni odbor UIO odlučuje o tome hoće li vanjska revizija biti provedena.

- Takve situacije nisu uobičajne u reviziji javnog sektora jer bi mogle značiti da subjekt revizije odlučuje da li će ili neće biti predmetom revizije – dodaju revizori.