Nedostatak kadra i finansijskih sredstava za plate uposlenika izdvojeni su kao najveći problemi s kojima se suočava Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, istaknuto je danas na redovnoj godišnjoj konferenciji za medije ove muzejske i naučne institucije.

Tom prilikom predstavljeno je poslovanje za ovu godinu, kao i planovi za narednu.

Zamjenica direktora Zemaljskog muzeja BiH Ana Marić naglasila je da i dalje funkcioniraju s nešto malo više od 50 posto osoblja te da to za Muzej predstavlja jedan od najvećih problema.

- Trenutno imamo 58 zaposlenika, od toga 36 u stručnim zvanjima i 22 na administrativnim pozicijama, zatim, kao i u prošloj godini četiri doktora nauka i tri doktoranta - navela je.

Kada su u pitanju prihodi, naglasila je da su ove godine lošiji nego prošle te da su prihodi od raznih nivoa vlasti za njihove tekuće potrebe znatno manji.

- Tekući transfer, jedini koji smo dobili od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, je u iznosu od 270.000 KM - kazala je.

S druge strane, kada su u pitanju muzejski prihodi, zaključno sa 30. septembrom, a koji su ostvareni od prodaje ulaznica, suvenira, izdavaštva i drugih usluga, bolji su nego prošle godine.

- Ukupan iznos je nešto malo više od pola miliona maraka, što je impresivno. Na to smo, naravno, ponosni, ali s druge strane ispada da možemo sve sami, što nije dobro - istakla je Marić.

Navela je još da ukupan prihod od raznih nivoa vlasti iznosi 274.950 KM što, kada se u obzir uzmu svi prihodi i rashodi, znači da je Zemaljski muzej BiH u minusu od otprilike 400.000 KM, što im je potrebno za osnovne troškove.

- Muzej je zaradio novac, ali to je novac koji bi se trebao usmjeriti u nova zapošljavanja, nove kadrove, projekte, nove izložbe, a ne na isplatu plaća, na što je gotovo sve isključivo potrošeno - pojasnila je.

Govoreći o aktivnostima, napomenula je da je Muzej ove godine imao dvije gostujuće izložbe i jednu u njihovoj produkciji te najavila otvorenje izložbe "Pričanje kroz pjesmu" 9. oktobra.

Medijima se obratio i direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić, koji je kazao da su proteklih deset godina najviše eneregije uložili u projekat obnove južne strane Botaničke bašte.

S tim u vezi, izrazio je nezadovoljstvo jer napušta poziciju direktora, ostavljajući iza sebe taj projekat koji još nije završen, napominjući da je prije godinu dana započeta njegova realizacija kroz tri faze.

- Prva je završena, ona je podrazumijevala fizičko uređenje prostora. Druga faza je u toku, a to je saniranje ograde koja već postoji. Treća faza bi trebala biti gradnja dodatnog paviljona koji je predviđen 1911. godine kada je ovaj kompleks projektovan - obrazložio je.

Posebno je naglasio činjenicu da su proveli 7-8 godina samo da prikupe potrebnu dokumentaciju, dok su fizički radovi trajali efektivno otprilike 45 dana.

Govoreći o još nekim izazovima s kojima se Zemaljski muzej BiH suočava, Sijarić je napomenuo da im je bilo odobreno otprilike milion dolara od Vlade Japana.

- Tri godine čekamo saglasnost nekog od ministarstava da nam se dodijeli ta donacija u opremi, ne u novcu - naglasio je.

Na kraju obraćanja medijima, svojoj zamjenici Ani Marić zaželio je sreću, budući da će ona preuzeti poziciju direktora Zemaljskog muzeja BiH, te izrazio nadu da će imati podršku kolektiva, ali i svih ostalih "koji trebaju da podrže muzeje".