Pravilna prehrana u školskoj dobi predstavlja ključnu osnovu za pravilno fizičko i mentalno sazrijevanje.

Tokom ovog perioda, prema riječima dr. sci. med. Amine Šete, specijaliste interne medicine, dijabetologa i nutricioniste, djeca usvajaju navike koje mogu trajati čitav život, intenzivno se razvijaju njihovi kognitivni kapaciteti te je neophodno osigurati nutritivno bogat i uravnotežen jelovnik.

- Odabrani pristup prehrani direktno utječe na koncentraciju, učenje, ponašanje, raspoloženje i dugoročnu kognitivnu rezistenciju prema starenju. Najnovija istraživanja pokazala su značajnu povezanost prehrane u djetinjstvu, školske spremnosti i dugoročne perspektive. Dugotrajna studija iz Velike Britanije, praćena od četvrte godine djetetovog života, pa sve do sedamdesete, pokazala je da kvaliteta prehrane u djetinjstvu korelira s boljim radnim pamćenjem, brzinom obrade informacija i općim kognitivnim performansama u starijoj dobi. Manje konzumacije soli, šećera i rafiniranih žitarica te veći unos povrća, voća i cjelovitih žitarica donose značajne benefite u ovom području - navodi Šeta.

Studija Univerziteta u Bristolu obuhvatila je 6.000 djece u Engleskoj, a utvrđeno je, kako kaže doktorica, da mališani koji na sedmičnom jelovniku redovno imaju barem dva puta ribu, pokazuju bolje društveno ponašanje.

- Bili su za 35 posto manje skloni lošim društvenim ponašanjima, a nakon dvije godine šanse za lošije socijalne performanse bile su čak 43 posto niže. Istraživanje Univerziteta Leeds pokazuje da gojazna djeca mogu patiti od nedostatka željeza što ukazuje na "skriveno pothranjivanje". Nedostatak željeza u krvi povezan je s lošijom koncentracijom, pamćenjem i povećanim rizikom od poremećaja pažnje. Mediteranska dijeta (bogata povrćem, voćem, maslinovim uljem, orasima, ribom i vlaknima) poboljšava strukturu crijevne mikrobiote i rezultira boljom memorijom te kognitivnom fleksibilnošću u poređenju sa "zapadnjačkom" prehranom. Bolji unos željeza, cinka, vitamina B12 i riboflavina značajno poboljšava rezultate u razumijevanju, kratkotrajnom pamćenju i koncentraciji. Svi ovi nutrijenti koncentrirani su u namirnicama životinjskog porijekla - naglašava Šeta.

Dodaje "da djeca sa raznovrsnijom prehranom postižu bolje rezultate u testovima apstraktnog mišljenja, kratkoročnog pamćenja i vizualne obrade informacija".

- Uzgajanje navike raznovrsnog jedenja donosi višestruke akademske i razvojne prednosti. Konzumacija nezdravih grickalica i zaslađenih pića u djetinjstvu negativno utječe na rezultate iz matematike i jezika - kaže Šeta i u nastavku daje prijedloge za doručak, ručak i užinu u školi. 

Doručak osigurava energiju za jutarnje školske aktivnosti, bolju koncentraciju i pamćenje. Treba sadržavati kvalitetan izvor proteina, složene ugljikohidrate i voće.

- integralni hljeb sa sirom, kriškom purećih prsa i svježom paprikom plus čaša kefira.

- Zobene pahuljice s jogurtom, sjeckanom bananom i malo mljevenih oraha.

- omlet od dva jaja sa špinatom i paradajzom plus kriška integralnog hljeba.

Lagani obrok koji sprečava pad energije i pomaže boljoj koncentraciji do ručka.

- sendvič sa integralnim pecivom, namazom od svježeg sira i povrćem (krastavac, paprika).

- voćna salata (jabuka, kruška, grožđe) plus šaka badema.

- integralni keks s jogurtom.

Ručak treba biti kompletan i balansiran, a to ćete postići ako u njega unesete namirnice bogate proteinima, složenim ugljikohidratima i povrće.

- pileći file pečen u rerni plus krompir iz rerne i miješana salata.

- rižoto sa povrćem i piletinom i zelena salata.

- grah sa mrkvom i komadom integralnog hljeba i jogurt.

- planirajte obroke unaprijed kako biste izbjegli brzu hranu,

- uključite djecu u pripremu hrane jer to razvija naviku zdravog odnosa prema prehrani,

- vodite računa o veličini porcija - djeca imaju manje potrebe nego odrasli,

- zdrave užine uvijek pripremite kod kuće i spakujte u školsku torbu.