Kretanje je osnovna ljudska potreba i jedan od najvažnijih faktora našeg zdravlja.

Naučna istraživanja jasno potvrđuju da redovna tjelesna aktivnost produžava život, čuva funkcionalne sposobnosti organizma i smanjuje rizik od brojnih hroničnih bolesti.

Naše tijelo je stvoreno za kretanje - čak 40 posto tjelesne mase čine mišići, a srce, pluća i nervni sistem najbolje funkcionišu upravo kada smo aktivni.

S druge strane, sjedilački način života (dugotrajno sjedenje, nedostatak kretanja) danas je jedan od vodećih uzroka prerane smrtnosti i bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa tipa 2, pretilosti, osteoporoze i depresije, kaže Mirza Pašić, specijalista nutricionizma i magistar sporta i tjelesnog odgoja u povodu Evropske sedmice kretanja.

- Moderni način života, tehnologija i automobilizacija doveli su do smanjenja svakodnevnog kretanja. Ovaj poremećaj nedostatka aktivnosti poznat je kao hipokinezija i s pravom se naziva bolešću 21. stoljeća. Posljedice su ozbiljne: povećan krvni pritisak, gojaznost, bolovi u lokomotornom sistemu, pa čak i viši rizik od malignih bolesti - navodi Pašić.

Prema dostupnim informacijama, prosječan Amerikanac sjedi 14 sati dnevno. Neaktivni (sjedeći) način života ostavlja posljedice.

Prema riječima Pašića, "u planiranju tjelesnih aktivnosti važno je dovesti u sinergiju pravilnu prehranu, aktivnosti i smanjenje stresa".

- Primjer jednog istraživanja, gdje je ženska zdravstvena studija pratila 34.000 žena srednje dobi tokom 13 godina, kako bismo vidjeli koliko tjelesne aktivnosti je potrebno da ostanu unutar pet kilograma njihove težine na početku studije. Istraživači su otkrili da je ženama u normalnom rasponu težine u početku potreban ekvivalent sat vremena dnevno umjerenih do jakih tjelesnih aktivnosti da bi održale stalnu težinu.

Također, jedna zdravstvena studija medicinskih sestara, pratila je više od 18.000 žena tokom 16 godina kako bi istražila odnos između promjena u fizičkoj aktivnosti i težini. Iako su žene u prosjeku dobile blizu 20 kilograma više tokom studije, one koje su povećavale tjelesnu aktivnost za 30 minuta dnevno dobijale su manje na težini od žena čije su aktivnosti ostale stabilne. Također vrsta aktivnosti napravila je razliku: biciklizam i brzo hodanje pomogli su ženama da izbjegnu debljanje, ali sporo hodanje nije uspjelo - kaže Pašić.

Tjelesna aktivnost povećava ukupni energetski utrošak, što pomaže da tijelo ostane u energetskoj ravnoteži ili čak potakne gubitak kilograma, uz uvjet da se ne unose dodatne kalorije koje bi narušile ovaj balans.

Na pitanje - koliko je dovoljno kretanja - Pašić odgovara da je preporuka za odrasle 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično (brzo hodanje, vožnja bicikla, rekreativno plivanje) ili 75 minuta intenzivne aktivnosti sedmično (trčanje, planinarenje, energične aerobne vježbe).

- Za dodatne zdravstvene koristi, preporučuje se i više. Već i jednostavne navike, kao što su: šetnja nakon obroka, vožnja bicikla na posao, korištenje stepenica umjesto lifta, imaju mjerljiv pozitivan učinak - ističe Pašić.

Dodaje da redovno vježbanje dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, pomaže u regulaciji tjelesne mase, snižava krvni pritisak i poboljšava raspoloženje.

- Aktivni ljudi rjeđe obolijevaju i duže zadržavaju kvalitet života u starijoj dobi - poručuje Pašić.