Dug i kvalitetan život svima je cilj, no postoje li naučno utemeljene navike koje bi vam mogle pomoći u tome? Mogu li zaista hrana, san i tjelovježba produžiti vaš životni vijek? Dobra je vijest da na mnoge faktore možete utjecati.

Mnogo je načina na koje možete povećati vjerovatnost dužeg i zdravijeg života. Primijenite  navike koje će povećati vaš životni vijek i otkrijte koje promjene možete napraviti već danas. 

Dovoljno sna je važno jer loš san povećava rizik od pretilosti, srčanih bolesti, nezgoda i demencije. Tokom sna, cerebrospinalna tekućina koja obavija mozak i leđno-kičmenu tekućinu teče u sporim valovima koji čiste toksine povezane s povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest.

Konzumiranje dovoljno vlakana može pomoći u produženju životnog vijeka jer je povezano sa smanjenim rizikom od raka crijeva. Za to se preporučuje konzumiranje 30 grama vlakana dnevno. Vlakna su također važna za zdravlje svih korisnih bakterija koje žive u vašim crijevima,  a koje igraju važnu ulogu za kardiovaskularno zdravlje. 

Prehrana koji je puna cjelovitih žitarica, voća, povrća, fermentirane hrane i omega-3 masnih kiselina može smanjiti rizik od kronične upale, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i demencije. Stoga biste trebali steći naviku da uvijek uključujete ove namirnice u svoju prehranu.

Održavanje zdrave težine je važno jer su prejedanje i pretilost povezani s povećanim rizikom od raka, kardiovaskularnih bolesti, masne jetre i dijabetesa tipa 2. U studijama na životinjama, ograničenje kalorija povezano je s povećanim životnim vijekom. To se do sada nije ponovilo kod ljudi, ali činjenica da pomaže u smanjenju rizika od spomenutih zdravstvenih problema dovoljno je korisna da se uzme u obzir.

Socijalna izolacija povezana je s 50 postotnim povećanjem rizika od razvoja demencije. Gubitak sluha također može doprinijeti tome jer je povezan sa smanjenom sposobnošću socijalizacije.

Orašasti plodovi

Mnogi izbjegavaju orašaste plodove i ulja jer misle da debljaju, ali nova studija otkrila je da ako imate više od 55 godina i visok kardiovaskularnI rizik, mediteranska prehrana s dodatnim maslinovim uljem ili orašastim plodovima može ga smanjiti. 

Fizički aktivni ljudi imaju otprilike 30 do 35 posto manji rizik od smrti od svih uzroka. Tjelovježba smanjuje rizik od visokog krvnog pritiska, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i raka te stoga pomaže u produženju životnog vijeka. Možete produžiti vaš životni vijek za 4,2 godine već samo redovnom tjelovježbom. Sve što možete učiniti bolje je nego ništa, ali ciljajte na 30 minuta aerobne vježbe tri puta sedmično i barem dva puta vježbe s utezima. 

Rizik od demencije povezan je s nižom kognitivnom rezervom i otpornošću. Kognitivna otpornost u kasnijoj životnoj dobi može se poboljšati izgradnjom moždane rezerve ranije u životu putem obrazovanja i drugih intelektualnih stimulacija. Obrazovanje povećava grananje živčanih stanica i plastičnost mozga (sposobnost promjene kroz rast i reorganizaciju), povećavajući moždanu rezervu. Niže stope demencije u kasnoj životnoj dobi povezane su s višim obrazovanjem.

Smatra se da hronični stres pogađa do 25 posto populacije. Čini se da stres mijenja ukupni unos hrane na jedan od dva načina, što rezultira prejedanjem ili nedovoljnim jedenjem. Može biti povezan s debljanjem, a utječe i na crijevnu mikrobiotu, što je povezano s povećanom hroničnom upalom. Za društvo, hronični stres predstavlja značajan zdravstveni problem, povezan s raznim bolesnim stanjima, povećanim rizikom od raka i neuropsihijatrijskih poremećaja, poput anksioznosti i depresije.