Nakon poraza od Britanaca u Prvom opijumskom ratu, dinastija Qing potpisala je 1842. godine sporazum koji je Kinu osudio na više od 100 godina strane represije i kolonijalne kontrole trgovinske politike.

Bio je to prvi u nizu takozvanih "nepravednih sporazuma", gdje je vojna i tehnološka sila tog vremena nametnula jednostrane uslove kako bi pokušala smanjiti svoj ogroman trgovinski deficit.

Zvuči poznato? Premotajmo gotovo dva stoljeća unaprijed, i Evropska unija počinje tačno da razumije kako se to osjeća. Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen golf odmaralištu Donalda Trumpa u Turnberryju u Škotskoj prošlog mjeseca, radi sklapanja izrazito neuravnoteženog trgovinskog sporazuma, izazvala je strah među političarima i analitičarima da je Evropa izgubila uticaj koji je nekada mislila da ima kao vodeća globalna trgovinska sila, piše Politico.

Kritičari Von der Leyenove brzo su potvrdili da je prihvatanje Trumpove tarife od 15 posto na većinu evropskih proizvoda čin "pokoravanja", "jasnog političkog poraza za EU" i "ideološke i moralne kapitulacije".

Ako se nadala da će time držati američkog predsjednika podalje, slijedilo je neugodno buđenje. Tek što se tinta osušila na sporazumu, Trump je u ponedjeljak udvostručio pritisak zaprijetivši novim tarifama protiv EU zbog digitalnih regulacija koje bi pogodile američke tehnološke gigante. Ako se EU ne povinuje, SAD će prestati izvoziti vitalne tehnologije za mikročipove, upozorio je.

Njegov napad uslijedio je manje od sedmicu dana nakon što je Brisel vjerovao da je dobio pisanu garanciju iz Washingtona da su njegov digitalni zakon i suverenitet sigurni.

Trump može koristiti ovu vrstu prisile jer – baš kao i britanski imperijalisti 19. stoljeća – on drži vojne i tehnološke karte u rukama, i svjestan je da mu je evropska strana daleko iza u oba sektora. Zna da Evropa ne želi da se suoči s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bez američke vojne podrške, niti može funkcionisati bez američke tehnologije za mikročipove, pa se osjeća dovoljno moćnim da diktira trgovinsku agendu.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič nagovijestio je prošlog mjeseca da je sporazum s SAD-om odraz strateške slabosti Evrope i njene potrebe za američkom podrškom.

-Ne radi se samo o trgovini: radi se o sigurnosti, o Ukrajini, o trenutnoj geopolitičkoj nestabilnosti - objasnio je.

Trgovinski sporazum je "direktna posljedica evropske slabosti u pogledu sigurnosti – jer ne može sama osigurati svoju vojnu bezbjednost i jer nije investirala u vlastitu sigurnost punih 20 godina" rekao je Thorsten Benner, direktor Instituta za globalnu javnu politiku u Berlinu. On je također ukazao na neuspjehe u ulaganju u „tehnološku moć“ i produbljivanje jedinstvenog tržišta.

Baš kao i rukovodstvo dinastije Qing, Evropa je godinama ignorisala znakove upozorenja.

- Plaćamo cijenu što smo ignorisali poziv za buđenje koji smo dobili tokom prve Trumpove administracije – i ponovo smo zaspali. Nadam se da to sada ne činimo opet - rekla je Sabine Weyand, generalna direktorica za trgovinu pri Evropskoj komisiji, na panelu Evropskog foruma u Alpbachu u ponedjeljak.

To je izjavila prije najnovijeg Trumpovog napada na pravila o digitalnim tehnologijama.

Jasno je da Trumpova nepredvidiva igra s tarifama nije završena, i da će blok od 27 zemalja ove jeseni vjerovatno doživjeti nove političke uvrede i nejednake ishode u pregovorima. Kako bi spriječila da poniženje postane trajno, EU se suočava s ogromnim zadatkom: smanjiti svoju zavisnost od SAD-a – u oblasti odbrane, tehnologije i finansija.

Sporazum iz Nankinga, potpisan pod prisilom 1842. na britanskom ratnom brodu HMS Cornwallis, koji je bio usidren u rijeci Yangtze, prisilio je Kineze da ustupe teritoriju Hong Konga britanskim kolonizatorima, plate odštetu i pristanu na „pravedne i razumne“ tarife. Britanski trgovci su dobili dozvolu da trguju u pet "sporazumskih luka" – s kim god žele.

Opijumski rat je označio početak onoga što Kina žali kao svoj „vijek poniženja“. Britanci su prisilili Kineze da se otvore za razarajuću trgovinu opijumom kako bi pomogli Londonu da smanji ogroman deficit u srebru s Kinom. To je era koja i dalje proganja zemlju i oblikuje njenu stratešku politiku, i unutrašnju i vanjsku.

Ključni faktor koji je natjerao dinastiju Qing na pokornost bila je njena nesposobnost da investira u vojni i tehnološki razvoj. Poznato je da je kineski car Qianlong rekao Britancima 1793. godine da Kini ne trebaju "barbarski proizvodi" drugih nacija. Iako su barut i vatreno oružje kineski izumi, nedostatak inovacija i eksperimentisanja usporio je njihov razvoj – što je značilo da su oružja dinastije Qing bila oko 200 godina iza britanskog po dizajnu, proizvodnji i tehnologiji.

Slično tome, EU je sada kažnjena zbog decenija zaostajanja za SAD-om. Smanjenje potrošnje na odbranu nakon Hladnog rata učinilo je evropske zemlje zavisnim od američke vojske za sigurnost; samozadovoljstvo u vezi s tehnološkim razvojem znači da EU sada zaostaje za globalnim rivalima u gotovo svim ključnim tehnologijama.

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer proglasio je početak novog svjetskog poretka — koji je nazvao "sistem Turnberry" — uporedivši američko-evropski trgovinski sporazum sa poslijeratnim finansijskim sistemom dogovorenim u Bretton Woodsu 1944. godine.

Trump je u ponedjeljak jasno pokazao da ga ne zanimaju evropski pokušaji da osjetljiva pitanja isključe iz zajedničke izjave potpisane prošle sedmice. Nejasnoća četverostraničnog teksta ostavlja mu prostor da postavlja nove zahtjeve ili prijeti odmazdom ako procijeni da EU ne ispunjava svoj dio dogovora.

Više poniženja može uslijediti dok dvije strane pokušavaju dogovoriti detalje — od sistema tarifnih kvota na čelik i aluminij do izuzeća za određene sektore — koji još uvijek nisu riješeni.

- Ovaj sporazum je toliko nejasan da postoji mnogo tačaka gdje bi sukobi mogli lako eskalirati i onda se koristiti kao opravdanje zašto se druge stvari neće ostvariti - -ekao je Niclas Poitiers, istraživač u think-tanku Bruegel.

Na pitanje šta će se dogoditi ako EU ne investira obećanih 600 milijardi dolara u SAD, Trump je ranije ovog mjeseca rekao:

- Onda plaćaju tarife od 35 posto. To je opasnost koje je EU vrlo svjesna - kazao je.

Evropska komisija tvrdi da brojka od 600 milijardi dolara odražava samo opće namjere privatnog sektora, koje birokrate iz Brisela ne mogu provesti.

Ali Trump bi vrlo lako mogao koristiti ovo obećanje o investiranju kao povod za nove tarife.

- Očekujemo daljnje nestabilnosti - rekao je jedan visoki zvaničnik EU, koji je govorio anonimno. Ali 2smatramo da imamo vrlo jasnu polisu osiguranja".

Štaviše, prihvatanjem ovog sporazuma -  koji je EU predstavila kao „manje lošu“ opciju nakon Trumpovih prijetnji tarifama - Brisel je također pokazao da ucjena funkcioniše. Peking će s velikim zanimanjem pratiti razvoj događaja - posebno jer su odnosi između EU i Kine na novom minimumu, a kineska dominacija nad mineralima koji su Zapadu potrebni za zelene, digitalne i odbrambene ambicije daje joj ogroman geopolitički utjecaj.

Ali šta EU može učiniti da izbjegne produžavanje svog perioda geopolitičke slabosti?

Uoči dogovora, von der Leyen je više puta naglašavala da strategija EU u odnosima sa SAD-om treba počivati na tri stuba: spremnosti na protivmjere, diverzifikaciji trgovinskih partnera i jačanju jedinstvenog tržišta.

Za neke, EU bi trebala ovaj dogovor doživjeti kao poziv na buđenje za duboke promjene i jačanje konkurentnosti bloka putem institucionalnih reformi, kako su to prošle godine predložili bivši predsjednik ECB-a Mario Draghi i bivši premijer Italije Enrico Letta.

U odgovoru na sporazum, Draghi je izdao snažno upozorenje da je Trumpova sposobnost da prisili EU na ustupke jasan dokaz da blok ide ka irelevantnosti, ili još gore, ako se ne konsolidira. On je također ukazao na propuste u oblasti sigurnosti:

-Evropa je loše opremljena u svijetu gdje geoekonomija, sigurnost i stabilnost lanaca snabdijevanja, a ne efikasnost, inspirišu međunarodne trgovinske odnose - rekao je.

Eamon Drumm, istraživač pri Njemačkom Maršalovom fondu, također je podržao tu ideju.

- Evropa mora svoj poslovni ambijent posmatrati kao geopolitičku imovinu koju treba ojačati - rekao je.

Za to su potrebna ulaganja u evropsku infrastrukturu, potrošnju i kompanije:

-To znači smanjenje cijena energije, bolje korištenje evropske štednje za ulaganja u evropske firme i dovršavanje integracije tržišta kapitala - objasnio je.

U izjavi za Politico, francuski ministar za evropska pitanja Benjamin Haddad također je pozvao na „masovna ulaganja u vještačku inteligenciju, kvantno računarstvo i zelene tehnologije, te zaštitu naših suverenih industrija, kao što Amerikanci to ne oklijevaju učiniti.“

Za druge, odgovor leži u produbljivanju i diverzifikaciji trgovinskih odnosa bloka – Brisel tvrdi da je objavljivanje trgovinskog sporazuma s Mercosurom (blok zemalja Južne Amerike) na pomolu, a cilja i dogovore s Indonezijom, Indijom i drugima. Također je signalizirana spremnost za intenziviranje trgovine s azijsko-fokusiranim CPTPP blokom, koji uključuje Kanadu, Japan, Meksiko, Australiju i druge.

- Pored modernizacije Svjetske trgovinske organizacije, EU se zaista mora fokusirati na izgradnju mreže trgovinskih sporazuma s pouzdanim partnerima -  rekao je Bernd Lange, njemački socijaldemokrata koji predvodi Odbor za trgovinu Evropskog parlamenta.

- Da bismo stabilizovali sistem trgovine zasnovan na pravilima, trebali bismo pronaći zajednički stav s demokratski uređenim državama - dodao je Lange.

Evropa, zaključuje, ima izbor.

- Hoće li ojačati svoju poziciju kao središte slobodne trgovine u svijetu u kojem se globalizacija povlači? Ili će jednostavno postati bojno polje na kojem se odvija sve veće nadmetanje između Kine i Sjedinjenih Američkih Država? - pokazaće naredni period - kazao je.