Čitateljka Selma nam se javila da ispriča zanimljivu priču. Naime, u jednom poznatom trgovačkom centru je kupila tjesteninu sa sirom koja se kuha pet minuta. I zaista je pakovanje bilo takvo. No kada je htjela da promjeri još jednom vrijeme kuhanja, na deklaraciji je jasno pisalo "riža sa šafranom". Bilo je uredno napisano vrijeme kuhanja, način pripreme, te sastav. 

 - Bila sam šokirana. Pravi podaci o proizvodu su bili napisani na poljskom jeziku i pakovanje je jasno pokazivalo da se radi o tjestenini, te je bio nacrtan sat na kojem je pisalo pet minuta, te šerpa i kašika, tako da sam zaključila da se mora miješati sve vrijeme. Pitam se šta bi bilo da je nešto komplikovanije. Greške se dešavaju, ali zaista, ovo je veliki propust - kaže Selma. 

Također dodaje da joj se ista situacija desila u jednoj parfimeriji. Naime, na jednoj tester-bočici je bilo ime jednog parfema, a na kutiji sasvim drugog. Na kraju nije znala koji da kupi, koji kako miriše niti joj je mogla pomoći prodavačica.

Ovakvih i sličnih primjera u BiH je mnogo. 

Znamo li šta kupujemo, šta jedemo? Zašto se ne povede računa o tome te kome je u interesu stavljati pogrešne deklaracije, te kako uopće takav proizvod može završiti na policima trgovačkih lanaca?

O tome smo razgovarali sa predsjednicom Udruženja Klub potrošača iz Tuzle Gordanom Bulić.

Naša sagovornica za Faktor kaže da deklaracija proizvoda mora sadržavati sve podatke koji su bitni za potrošača i njegovo zdravlje. Ta deklaracija je "lična karta" proizvoda i mora imati podatke kojim se definišu i opisuju sve karakteristike proizvoda koji smo kupili. Recimo, kod energetskih pića, što je najvažnije, mora stajati da se ne preporučuje osobama osjetljivim na kofein, srčanim bolesnicima, oboljelim od šećerne bolesti, trudnicama, djeci, niti miješanje sa alkoholom. No na svim energetskom pićima to ne piše. 

- To je posebno značajno za prehrambene proizvode jer život na usta ulazi. Jedemo, kupujemo prehrambene proizvode, a vrlo često su potrošači u dilemi šta ustvari kupuju, šta jedu, da li je to dobro za njih, pogotovo za osobe koje imaju neke određene zdravstvene probleme.

Posebnu pažnju treba posvetiti proizvodima koji su namijenjeni starijim osobama i djeci. To je zaista veliki problem. U BiH na snazi je Zakon o hrani koji se usaglašava sa zakonima o hrani evropskih zemalja. Po tom zakonu o hrani imamo niz podzakonskih akata ili pravilnika, pa između ostalih i Pravilnik o deklarisanju prehrambenih proizvida.

Međutim, s obzirom na to da je to jako obimna oblast, odnosi se na prehrambene proizvode biljnog ili životinjskog  porijekla, bio je prilično kompleksan. To nije bilo dovoljno i donesen je Pravilnik o obaveznim informacijama koje se moraju dati potrošaču o prehrambenom proizvodu. Pravilnik o deklarisanju je povučen jer nije bio dovoljan – kaže Bulić.

Bulić također kaže da im se potrošači češto obraćaju jer nisu sigurni šta kupuju. Ne znaju šta jedu jer ne vide pročitati. Deklaracije su male, slova su mala i nečitljiva, čak i pod povećalom. To je nemoguća misija i za mlađe, a kamoli za starije. No rješenje za tu situaciju Bulić vidi u skeniranju QR koda koji sadrži sve podatke o proizvodu.

- To je jako dobro rješenje. Većina proizvoda sadrži taj QR kod, može ga skenirati svaki mobitel.

Potrošači bi to trebali koristiti. Također, svi proizvođači bi trebali to da uvedu. Mislim da je obaveza svih nas educirati potrošače o tome. Mi iz udruženja potrošača bismo trebali s institucijama organizovati skupove i informativne letke kako i na koji način doći do informacija koje su nužne potrošaču i koje su mu zakonom zagarantovane – zaključuje Bulić.

Naša sagovornica ističe da postoji veliki broj proizvoda koji su toliko mali da je nemoguće na njih staviti čitljivu deklaraciju. S obzirom na to da 60 posto ljudi ima problem s vidom, to je nemoguće pročitati.

No istina je i da postoji veliki broj proizvoda koji imaju sasvim dovoljno mjesta za normalnu i čitljivu deklaraciju. Također, često se dešava da proizvodi namaju nikave deklaracije ili nije pisana na bosanskom jeziku.

- Vrlo je bitno da se biraju već provjereni proizvodi, za koje znamo da su poznati i kvalitetni. Imamo Zakon o hrani, imamo Pravilnik kojim se potrošačima osigurava pravo na informaciju.

Svaki potrošač kad kupi neki proizvod koji nema deklaraciju, ako nema QR koda koji on može skenirati, treba mu biti sumnjivo. Jednostavno, te proizvode nemojte kupovati. Ako vi kao potrošač kupite nešto neprovjereno, sami ste odgovorni. Ja to ne bih nikad kupila i svima to savjetujem. Upravo su potrošači ti koji svojim izborom vrše selekciju na kvalitetne i nekvalitetne proizvođače – kaže Bulić.

Na naše pitanje kako proizvodi bez deklaracije ili sa pogrešnom uopće dospiju na police trgovačkih centara, maloprodajnih objekata, Bulić kaže da je tu problem što se ne poštuje dovoljno zakon.

- To je posao za inspekcije. To je kriminal. Kupovanjem takvih proizvoda ulazite u zonu rizika. Ne radi se samo o hrani, nego i o kozmetičkim i hemijskim sredstvima, odjeći. Džaba ste bacili novac, a ako je hrana u pitanju, možete narušiti svoje zdravlje.

Potrošač svojim izborom utječe na konkurentnost na tržištu, cijenom i kvalitetom. Naše je da se informišemo, da tražimo bolje i da prijavimo inspekciji sve nepravilnosti - zaključuje za Faktor Gordana Bulić.

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH su nam rekli da postupaju u skladu s važećim Zakonom o hrani i Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani, te da spomenuti zakon i pravilnik primjenjuju i prilikom deklarisanja hrane koja je na tržištu BiH. Pravilnik možete naći na stranici Agencije za sigurnost hrane BiH.

- Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani propisuje obavezne informacije na deklaraciji proizvoda, a to su: naziv proizvoda, popis sastojaka uz isticanje alergena (riba, i proizvodi ribarstva i drugi alergeni ukoliko su sastavni dio proizvoda), neto količina i količina određenog sastojka ili kategorije sastojka, rok trajanja proizvoda, uvjete čuvanja i eventualno uputstvo za upotrebu proizvoda, naziv i adresu odgovornog subjekta, zemlju porijekla, udio alkohola viši od 1,2 posto i deklaraciju hranjivih vrijednosti.

Deklaracija može, pored obaveznih sastojaka, sadržavati i druge informacije za potrošače iskazane kao dobrovoljne informacije na deklaraciji.  Za pojedinu hranu mogu se propisati i drugi obavezni podaci specifični za određenu grupu proizvoda (npr. označavanje jaja, mliječnih proizvoda i sl.). Obavezne informacije o hrani moraju biti napisane na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, latinicom ili ćirilicom - kaže šef odsjeka za naučnu saradnju i opasnosti u hrani u Agenciji za sigurnost hrane BiH prof. dr. sc. Katica Arar. 

Zanimalo nas je kome se obratiti ako uočimo neke nepravilnosti ili bilo kakav problem se deklaracijom ili proizvodom koji kupimo.

- Možete se obratiti odgovornom subjektu čiji podaci se moraju nalaziti na deklaraciji proizvoda ili nadležnom inspekcijskom tijelu koje je odgovorno za kontrolu proizvoda.

Svi zainteresirani se mogu obratiti Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za tehničku i stručnu pomoć tumačenja odredbi Zakona o hrani i podzakonskih akata koji su doneseni temeljem ovog zakona, kao i za druga pitanja iz nadležnosti Agencije.

Na pismene upite za tehničku i stručnu pomoć Agencija odgovara u za to zakonski predviđenom roku i daje pojašnjenja, tumačenja i eventualne preporuke na postavljenu problematiku -  kaže za Faktor prof. dr. sc. Arar.

Kontaktirali smo i Federalnu upravu za inspekcijske poslove. Kako kažu, reklamiranje proizvoda i usluga u cilju prevare može iskoristiti neiskustvo, neznanje ili odvući pažnju potrošača od bitnih sastojaka ponude, radi ostvarivanja dobiti. 

Ono oglašavanje koje sadrži nejasnoće, dvosmislenosti, neistinitosti, pretjerivanja, uveličavanja, umanjivanja ili druge slične komponente koje potrošača varaju ili bi ga mogle prevariti podliježe sankcijama.

- Za takve postupke trgovca inspekcija izriče prekršajne sankcije i to za trgovca u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 KM. Ukoliko je trgovac pravna osoba, za odgovornu osobu u pravnom licu kazna je od 1.000,00 do 2.000,00 KM.

Po svim zaprimljenim prijavama potrošača za određene nepravilnosti Federalni tržišni inspektorat postupa i pisanim putem obavještava stranku po izvršenom inspekcijskom nadzoru. 

Za pogrešne deklaracije na proizvodu ili ako ih uopće nema, novčane kazne raspisane su u rasponu od 2.500,00 KM do 5.500,00 KM za trgovca te ukoliko je trgovac pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u iznosu od 500,00 do 1.000 KM.

U vezi s primjenama odredbi Zakona o zaštiti potrošača u BiH u dijelu deklariranja proizvoda, Federalni tržišni inspektorat je u 2025. godini izvršio ukupno 155 inspekcijskih nadzora i izdao 33 prekršajna naloga u novčanom iznosu od 40.000,00KM - rekao je za Faktor glavni federalni tržišni inspektor Anto Džalto.