Kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava zločina u Prijedoru i dolini Sane obavljena je danas u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu.
Dženazu je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji je u obraćanju velikom broju prisutnih kazao da ovo mjesto svjedoči koliko je snaga mržnje razarajuća, kada ona nadvlada vjeru i pomuti razum.
- U zlom vremenu su zli ljudi unakazili prekrasno lice čovjeka i izdali univerzalne vrijednosti duha, na kojima je Bog sazdao ljude. Utrli su put mržnji, potičući zločine, okrećući čovjeka protiv komšije i prijatelja. Posebnu oporost izaziva bjelodana činjenica da se sve to odvijalo pod blagoslovom ljudi koji su, po svom i zvanju i poslanju, trebali sve učiniti da se zlo u korijenu sasiječe - kazao je on.
Ukazao je i na potrebu za ustrajnosti u traganju za istinom.
- Mi imamo pravo na nju i da s njom upoznamo cijeli svijet. Ne smijemo prestati zahtijevati pravdu za zločince, jer u njihovoj kazni je, kako kaže Kurʼan, život za preživjele i nada da se sličan zločin neće ponoviti. Mi koji volimo Bosnu i Hercegovinu želimo pružiti nadu svim generacijama njenih sinova i kćeri da žive u miru i zajedništvu - naglasio je Kavazović.
Na kraju svog obraćanja reisu-l-ulema je pozvao ljude u lokalnoj zajednici da preuzmu civilizacijsku odgovornost u ime novih generacija.
- Oni imaju pravo na istinu o zločinima koji su se u Prijedoru i dolini Sane dogodili. Negiranje i šutnja samo će povećati zlo. Vrijeme je da ubijena djeca Prijedora dobiju priznanje od gradskih vlasti da su postojala. Vrijeme je za priznanje zločina nad njima - zaključio je Kavazović.
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić izjavio je da se još uvijek traga za velikim brojem nepravedno ubijenih muškaraca i žena na širem području Prijedora.
- Bošnjaci nisu ubijeni samo jednom. Njihovo stradanje se ponavlja svakom godinom šutnje, negiranja i čekanja pravde. Za porodice, svaka godina koja je prošla od zločina bila je nova agonija. Mnoge majke i očevi nisu dočekali da ukopaju svoju djecu, niti da ih na dostojanstven način isprate s ovoga svijeta. To je rana koja i dalje krvari i koja ne može zacijeliti bez istine, pravde i saosjećanja društva - poručio je muftija Kudić.
Žrtve kojima je klanjana dženaza su:
Sušić (Meho) Ismet, rođen 1931. godine, Kozaruša kod Prijedora;
Čelić (Aziz) Edin, rođen 1967. godine, Zagreb;
Čelić (Aziz) Semir, rođen 1968. godine, Hambarine - Prijedor;
Čikotić (Mehmed) Mehemed, rođen 1960. godine, Hambarine - Prijedor;
Zečić (Idriz) Mirsad, rođen 1967. godine, Prijedor;
Bajrektarević (Hasan) Kasim, rođen 1922. godine, Kamičani - Kozarac;
Alagić (Islam) Omer, rođen 1930. godine, Rizvanovići - Prijedor.
Prije dženaze održan je komemorativni program, u okviru kojeg su se obratili predstavnici institucija Bosne i Hercegovine, preživjelih žrtava logora te je predstavljana izložba fotografija odjeće žrtava iz prijedorskih logora.
Ovogodišnji tematski fokus obilježavanja 33. godišnjice zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane stavljen je na zloglasne prijedorske koncentracione logore Omarska i Keraterm, s posebnim osvrtom na razmjere zločina počinjenih u tim logorima.