Dok se proizvođači mlijeka u Federaciji Bosne i Hercegovine guše u viškovima i najavljuju blokadu granica, vlasti se prebacuju nadležnostima kao vrućim krompirom.

Srbija im zatvara vrata, domaće tržište preplavljuje jeftiniji uvoz, a federalni ministar Kemal Hrnjić poručuje da o svemu već piše – na Facebooku.

Poljoprivrednici tvrde da se domaća proizvodnja urušava, resorni ministar kaže da "nema dopisa", a između blokada i statistika postaje jasno da kriza mlijeka u FBiH više nije samo ekonomsko, nego i političko pitanje.

Poljoprivrednici iz Federacije BiH kažu da im je teško, da imaju mnogo viškova, nemaju kome ponuditi sirovo mlijeko koje ne može stajati.

Najveći problem je prvo obustava izvoza mlijeka u Srbiju, a zatim i  smanjenje obima jer, kako za Faktor ističe Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, sad u Srbiju izvoze samo 300 hiljada litara mlijeka, a prije su izvozili milion i po litara.

Najavljuje i sastanak sutra u Odžaku sa mljekarima iz cijele Federacije BiH.

 - Na tom sastanku ćemo odlučiti šta i kako dalje, hoće li i kada biti blokada - kaže Bićo za Faktor.

Ističe da rješenja ima i da je ono u recipročnim mjerama.

 - Kako to radi Srbija, a ne bi smjeli jer su i oni potpisnici CEFTA-e, a to znači slobodna trgovina. Međutim, oni uvijek nađu neki razlog da zaustave naše mlijeko, prvo se pokvari sistem, pa se mijenja ministar i onda naši kamioni stoje po pet dana na granici i vraćaju to mlijeko, a u međuvremenu oni svoje viškove rasprodaju - objašnjava Bićo.

Naglašava da je logično da naši građani kupuju uvozno mlijeko više zato što je jeftinije od ovog domaćeg proizvedenog u Federaciji BiH.

- Mi nemamo plavi dizel, nemamo tako dobre poticaje, kao recimo poljoprivrednici u Srbiji i naši proizvodi time moraju biti i skuplji - ističe Bićo.

Na pitanje da pojasni konstataciju federalnog zastupnika Marija Karamatića koji je resornom ministru postavio pitanje zašto je "obustavljen izvoz mlijeka iz Federacije BiH u RS", Bićo kaže "da to ne zna i da sumnja u to jer što bi bila obustavljena razmjena u istoj državi".

Naglašava da je bila namjera da se poticaji za proizvođače mlijeka smanje za dva feninga, ali da to nije prošlo.

 Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH smatra da se urušava proizvodnja sirovog mlijeka u Federaciji BiH i zato traže od nadležnih institucija da hitno reaguju kako bi se, između ostalog, redukovao nekontrolisani uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.

Mljekarstvo u Federaciji BiH je strateška grana koja zapošljava i povezuje brojne sektore, a s mjerama zaštite se već kasni.

Proizvođači su ove godine proizveli više od 150 miliona litara mlijeka, što je u odnosu na 2024. godinu više za 10 miliona litara.

- Tražimo da nam Vlada Federacije BiH, odnosno resorno ministarstvo, pomogne kako se ne bi urušila proizvodnja mlijeka, koja ima tradiciju i budućnost. Također, predstavnici Udruženja su mišljenja da ne postoji višak mlijeka na tržištu nego da je riječ o određenim lobijima otkupljivača jer oni neće da smanjuju otkupnu cijenu kako ne bi ugrozili proizvodnju svojih sirovina – kazao je ranije za Fenu Ermin Veladžić, predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Udruženje apeluje na nadležne institucije, prerađivački sektor i trgovačke lance da hitno uspostave koordinaciju kako bi se spriječile negativne posljedice po domaću proizvodnju.

Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Federacije BiH, na upit Faktora šta se dešava sa proizvođačima mlijeka u Federaciji BiH jer najavljuju blokade graničnih prijelaza i traže pomoć od resornog ministarstva, kazao je da nema nikakvih zahtjeva, ni informacija i da ga novinari cijelo jutro zovu.

- Nemam nikakav dopis i ne znam o čemu se radi. Ako je uvoz u pitanju, to je onda nadležnost Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Nisam nadležan ministar, zašto mene pitate. Oni kontroliraju granice - kazao je Hrnjić.

Na pitanje da li je tačno da je Federacija BiH obustavljena projada mlijeka u RS-u, kako je to tvrdio karamatić, Hrnjić je kazao da neće da odgovara na neozbiljne konstatacije.

- To je politikanstvo, morate ozbiljnije pristupati temama, dobro je da ste me nazvali, vidjet ćete i sutra da je to samo politikanstvo, bit će tu i drugih pitanja, mi smo uveli fiskalne račune u Federaciji BiH, da moraju dobiti iz RS-a i to malo smeta poljoprivrednicima. To je jedna vrsta pritiska na Ministarstvo - kazao je Hrnjić.

Na konstataciju da su federalni revizori ocijenili da poljoprivrednici ne moraju imati fiskalni račun iz RS-a, Hrnjić je Faktoru rekao: "Recite mi koji su to revizori i gdje to piše".

Na upit da, ipak, objasni zašto fiskalni računi iz RS-a poljoprivrednicima iz Federacije BiH prije nisu bili potrebni, a sad eto jesu, Hrnjić je rekao da je uvijek to bilo.

- Uvijek  je to bilo, samo se nije poštovalo, ja poštujem Pravilnik Federacije BiH, ja sam legalist - kazao je Hrnjić.

Na pitanje šta će Ministarstvo konkretno uraditi da pomogne poljoprivrednicima, tačnije proizvođačima mlijeka, Hrnjić je rekao da je sve napisao na svom FB profilu i da to pratimo tamo.

- Jučer sam pisao o toj temi i kada pročitate, bit će vam jasno - kazao je Hrnjić Faktoru.

A na svom FB profilu ministar je pisao o tome kako je Bosna i Hercegovina izvezla 29 miliona kg mlijeka više nego što je uvezla.

- Ovih dana smo javno govorili o rezultatima rada Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u 2025. godini. Proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka u Federaciji BiH je ostvarila do sada nezabilježen rast. Zahvaljujući sinergiji poljoprivrednika, mliječne industrije i institucija ostvarili smo zapažene rezultate. U Federaciji BiH čak je 13,9 miliona litara premiranog mlijeka više nego lani.

Ovim smo izvršili blagi pritisak na tržište mlijeka s ciljem da prodajna cijena mlijeka na policama bude niža. Opravdan je strah farmera da bi i otkupna cijena sirovog mlijeka mogla biti niža, ali imamo čvrsta obećanja nekih industrija u FBiH da se otkupna cijena do kraja tekuće godine neće mijenjati.

Onda se pojavljuje teorija da je problem nastao "nekontrolisanim" uvozom mlijeka - piše ministar Hrnjić na svom FB profilu.

Tvrdi da je analizirajući podatke za prvih deset mjeseci tekuće godine (01.01.2025-31.10.2025) vidljivo da je BiH izvezla 42,2 miliona kg mlijeka što je za 29 miliona kg mlijeka više nego što je uvezla i ostvarila u toj kategoriji vanjskotrgovinski suficit od skoro 20 miliona KM.

- Također, u fermentiranoj proizvodnji izvezla ukupno 33,8 miliona kg proizvoda, a to je za 5,3 miliona kg više nego što je uvezla i tu smo ostvarili suficit u iznosu od 6,5 miliona KM.

Međutim kad su u pitanju maslaci, mliječni namazi i sirevi, u tim kategorijama ostvarujemo značajne vanjskotrgovinske deficite i količinski, pa naravno i vrijednosno. Ukupan uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda je 41,5 miliona kg, a izvoz 59,7 miliona kg, ali kada gledamo vrijednosno, naš izvoz vrijedi 121,2 miliona KM, a uvoz 215,3 miliona KM - stoji na Hrnjićevom FB profilu na koji nas je uputio.

Dalje, ministar piše da iako više izvozimo za skoro 18 miliona kg, deficit je više od 94 miliona KM.

- Najviše "problema" nam zadaju kategorije proizvoda maslaca, sira i sirnih namaza. Samo u kategoriji sireva sa 11,8 miliona kg uvoza ovih proizvoda naspram 1,1 milion kg našeg izvoza ostvarujemo deficit u iznosu od 98,8 miliona KM što predstavlja ukupan deficit u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda - napisao je Hrnjić.

Tvrdi da se problem ogleda i u činjenici da vodeće mljekare uopće ne proizvode sireve, niti tvrde, polutvrde, meke ili topljene, odnosno proizvode svježe sireve i nešto malo feta sira.

- Maslac i sirni namazi se u posljednje dvije godine počinju nešto "stidljivije" proizvoditi, a što smo prepoznali u našoj strategiji i usmjerili sredstva ka tim proizvodnjama. Dakle, da zaključimo da bilo kakvo ograničenje uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda ne bi dalo pozitivne rezultate, naprotiv ugrozili bismo naš izvoz od otprilike 70 miliona kg proizvoda godišnje, a zabranom uvoza sira i maslaca naše tržište bi u potpunosti ostalo bez ovih proizvoda. Jedino realno rješenje je i dalje nastaviti ulagati u proizvodnje kojih nemamo u kako bi one bile konkurentne sa uvoznim proizvodima, ali to su procesi koji traju duži niz godina - napisao je, između ostlaog, ministar Kemal Hrnjić na svom FB profilu.