U Federaciji Bosne i Hercegovine u julu ove  godine je rođena 1.371 beba, a umrlo je 1.718 stanovnika, što znači da prirodni priraštaj iznosi - 347, a da je vitalni indeks 80.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u istom mjesecu ove godine zaključeno je 1.114 brakova, dok je evidentirano 80 razvoda.

Negativan prirodni priraštaj je zabilježen u devet kantona u Federaciji BiH, osim u Zapadnohercegovačkom.

U periodu januar - juni 2025. godine u FBiH rođeno je 6.786 beba, a umrlo je 10.160 stanovnika.

U 2024. godini u Federaciji BiH je rođeno ukupno 15.375 djece, dok je u istom periodu umrlo 20.195 osoba, tako da je prirodni priraštaj stanovništva u toj godini bio minus 4.820.

Mnogo je razloga zašto se parovi sve teže odlučuju za brak i zasnivanje porodice. Inflacija, svakodnevna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, hrane, struje i vode. 

Osim toga, evidentno je da je teško naći posao, a kada ga i nađete, plate nisu dovolje da bi dvoje ljudi kupilo stan, ako ga nisu naslijedili ili imali ušteđevinu od roditelja. Tu se opravdano javlja briga kako podizati dijete. 

O razlozima negativnog prirodnog priraštaja razgovarali smo sa ekonomskim stručnjakom Enisom Džihanićem.

- Nažalost, trend visoke inflacije i rasta cijena nekretnina u BiH, a pogotovo u glavnom gradu Sarajevu je enormna. Ako pogledamo cijene nekretnina prije korone i poslije korone, cijene stanova su porasle više od 100 posto. Mladi bračni parovi, koji sada relativno kasnije stupaju u brak, nakon završenog fakulteta i zapošljavanja, to je nekih 30 godina. Tek tada kreću u zasnivanje porodice i kupovinu stana, koja zahtjeva nekih 20 do 30 godina kredita sa "finom" ratom. Onda ostaje vrlo malo prostora i novca, pa je razumljiva briga kako će podizati dijete, te hoće li mu priuštiti sve što je jednom djetetu potrebno - kaže Džihanić. 

Nažalost, također nema valjanog poticaja da se grade naselja za srednji stalež građana, nego sva stambena naselja i nekretnine koja se grade, grade se u nekom viskom rejtingu, na nekom "high" levelu sa cijenama kvadrata od nekih šest, sedam hiljada maraka. Evo imate u Sarajevu slučaj da su cijene nekretnina i novogradnji dosegle cijenu kvadrata od 12 hiljada maraka.

Znači ona naselja masovnog stanovanja prosječne radničke klase, nažalost, više nema. I to je jedan od razloga zašto se parovi ne odlučuju za više djece - kaže Džihanić. 

Također, dodaje, da ima nekih pokušaja i olakšica za mlade parove, poput toga da neće biti PDV-a na prvu nekretninu i sl., ali da to nije dovoljno. Lokalna zajednica bi se više trebala posvetiti ovom problemu - prije svega gradnja stanova za bračne parove i garantovani poslovi tim ljudima. 

- Država zakazuje na tom polju.  Stalno ima "neke projekte", za zapošljavanje, poticanje  sufinansiranje, ali to je zanemarivo. Ako npr. kažemo da je Kanton Sarajevo izdvojio 100 hiljada za poticaje, za zapošljavanje žena, pa ako to stavimo na papir, to su dvije žene za 12 mjeseci, bruto iznosa. A šta je sa ostalim ženama?

Oni koji nemaju sreću da imaju imućne roditelje pa da im kupe stan od 50 kvadrata za 200 ili 300 hiljada, ne znam zaista kakve su njihove šanse. Zamislite kakve poslove morate imati i kolike plaće? Muž i žena moraju imati plaće od 2.500, odnosno ukupno 5.000 da bi mogli platiti ratu kredita od 1.500 KM. A gdje su troškovi za hranu, režije, vrtiće, školu, školski pribor, vannastavne aktivnosti, treniranje sportova. Kako da se ljudi odluče za jedno, dvoje ili više djece - završava naš sagovornik

No ova tema je i sociološki aspekt. Nisu samo ekonomski razlozi zašto se parovi ne odlučuju za zasnivanje porodice. Ulogu igra i moderno doba, posvećenost karijerama, želja za slobodom i samostalnošću i kod žena i kod muškaraca, sve prostnija neplodnost kod oba pola, te nemogućnost pronalaska adekvatnog partnera.

O ovoj temi razgovarali smo sa sociologom i profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Jusufom Žigom. 

Prema njegovim riječima, mi smo već davno postali zemlja staraca. Razlozi zašto se rađa sve manje djece, prof. dr. Žiga objašnjava:

- Kada govorimo o uzrocima negativnih demografskih trendova u BiH, valja imati u vidu i jedan dodatni, a koji je u nepoželjnom smislu najučinkovitiji. Riječ je o kontinuiranom produciranju frustrirajuće društvene krize od strane vladajućih elita, pogotovo iz Republike Srpske, u smislu prijetnji otcjepljenjem, ratom, atacima na ustavni poredak, blokade rada državnih organa vlasti itd.

To se pokazalo kao glavni adut za dobijanje podrške na izborima kada se oni predstavljaju kao navodno jedini garanti i spasioca, odnosno opstanka nacije, vjere, kulture, entiteta i sl.

Zbog toga imamo višedecenijski kontinuirani egzodus mladih i sposobnih iz ove zemlje.

Bez njih, opet, nema rađanja djece, društvo stari i neminovno odumire, a to je nešto najgore što se može nekoj društvenoj zajednici desiti.

Da bi se neko odlučio da negdje živi mora mu se osigurati poželjan ambijent za život na tom mjestu. Mladi ne žele da žrtvuju svoju budućnost radi ostvarivanja nečijih tuđih interesa, da žive u neizvjesnosti, sa strahovima, u bijedi i da dalje ne nabrajamo - istuče profesor Žiga. 

Na naše pitanje može li se ikako ovaj problem riješiti, naš sagovornik odgovara:

- Naravno da rješenja postoje ako ih se želi primijeniti, počevši od osmišljavanja konzistentne pronatalitetne politike i njene dosljedne provedbe, pa do ozdravljenja svih segmenata društva, ekonomskog, političkog, pravnog i posebno odgojno-obrazovnog i zdravstvenog. 

Zatim treba doći do revitaliziranja ruralnih područja, koja bi mogla pružati izuzetno kvalitetan način življenja, za šta postoje brojni dokazi širom svijeta, počevši od Slovenije pa nadalje.

Naravno, ne treba imati iluziju da se to može ostvariti kroz neke ad hoc kampanje.

To je veoma dug i mukotrpan društveni proces - zaključuje profesor Žiga.