Situacija u Bosni i Hercegovini bit će tema današnje debate u Vijeći sigurnosti Ujedinjenih naroda koja počinje u 10 sati po lokalnom vremenu, odnosno u 15 po srednjoevropskom.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratit će se na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a povodom Izvještaja visokog predstavnika za BiH.

Visoki predstavnik Christian Schmidt se neće obratiti na sjednici kojom predsjedava Rusija, a koja ne priznaje njemačkog diplomatu.

Svoj izvještaj poslao je i bosanskohercegovački entitet RS. 

Očekuje se da se obrate i predstavnici stalnih članica Vijeća sigurnosti, SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Kine i Rusije, te pojedinih nestalnih članica Vijeća.

Predviđeno je i obraćanje predstavnika Hrvatske i Srbije.

Oni će, u skladu sa uobičajenom procedurom, iznijeti stavove svojih zemalja o trenutnim političkim prilikama u Bosni i Hercegovini i ulozi međunarodne zajednice.

Iz Vijeća sigurnosti je saopćeno da se očekuje glasanje o produženju mandata Misiji Althea prije isteka njihovog mandata 1. novembra. 

- Predstojeće pitanje za Vijeće bit će obnavljanje ovlaštenja za EUFOR ALTHEA, koje ističe 1. novembra. Najvjerovatnija opcija bi bila ponovno ovlaštenje mandata za dodatnu godinu bez ikakvih značajnih promjena - navodi se u saopćenju iz Vijeća sigurnosti. 

Podsjećaju da BiH i dalje doživljava političku nestabilnost, te podsjećaju na događaje počevši od presude Miloradu Dodiku i njegovih odgovora kroz NSRS. 

- Rješavanje podjela oko uloge OHR-a ostaje ključno pitanje koje izaziva podjele za Vijeće. Ni Kina ni Rusija ne priznaju Schmidtov autoritet kao visokog predstavnika, a obje su pozvale na zatvaranje OHR-a. Zapadne članice Vijeća, uključujući P3 (Francusku, Veliku Britaniju i SAD), protivile su se nametanju vremenskog okvira za zatvaranje OHR-a bez pozivanja na Agendu 5+2, koja predstavlja skup od pet ciljeva i dva uvjeta koje je utvrdilo Vijeće za implementaciju mira (PIC) i koje je potrebno ispuniti prije zatvaranja OHR-a.

S obzirom na trenutne podjele oko OHR-a, Vijeće bi moglo zatražiti od Međunarodnog suda pravde da da savjetodavno mišljenje o procedurama i modalitetima imenovanja visokih predstavnika BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu - piše u saopćenju.

Dotakli su se i predstojećih prijevremenih izbora za predsjednika RS-a raspisanih nakon što je Dodiku oduzet mandat na toj poziciji.

- Potencijalno pitanje za Vijeće bi bilo ako institucije RS-a odbiju učestvovati ili priznati rezultate prijevremenih izbora 23. novembra i zahtijevaju da Dodik ostane predsjednik RS-a. To bi moglo povećati rizik od institucionalne fragmentacije i doprinijeti daljnjem prekidu saradnje između organa na državnom nivou i RS-a. Članovi Vijeća bi mogli započeti neformalne diskusije o tome kako se nositi s takvim scenarijem - piše u saopćenju.