Redovno konzumiranje gljiva povezuje se sa boljim zdravljem crijeva, jačom moždanom funkcijom i manjim rizikom od dijabetesa.  

Gljive spadaju u najjače prirodne protivupalne namirnice. Hronične upale u tijelu povezane su s razvojem kardiovaskularnih bolesti, autoimunih poremećaja, karcinoma i neurodegenerativnih oboljenja.

Bioaktivna jedinjenja, poput beta-glukana u gljivama pomažu u smanjenju upale i dugoročno štite organizam.

Zbog niskog glikemijskog indeksa i jedinjenja koji doprinose stabilnijem nivou glukoze u krvi, gljive mogu da pomognu u kontroli šećera u krvi.

Osim toga, prirodan su izvor vitamina D, čiji se nedostatak povezuje s insulinskom rezistencijom, ključnim faktorom za razvoj dijabetesa tipa 2.

 Gljive su bogate vlaknima i vodom, što osigurava duži osjećaj sitosti uz mali broj kalorija. Također povoljno djeluju na crijevni mikrobiom, potičući rast korisnih bakterija koje pomažu regulaciju tjelesne težine i metabolizma.

Povišen krvni pritisak jedan je od najvažnijih faktora rizika za srčani i moždani udar. Bioaktivne materije u gljivama pomažu opuštanju krvnih sudova i boljoj cirkulaciji, dok vitamin D dodatno smanjuje rizik od hipertenzije.

Osobe koje umjereno konzumiraju gljive imaju manju vjerovatnoću razvoja depresije. Razlog se nalazi u kombinaciji vitamina B12, antioksidanasa i aminokiseline ergotioneina, koja štiti ćelije od oksidativnog stresa. 

Gljive djeluju kao prebiotici jer rane dobre bakterije u crijevima. Imaju i antimikrobna svojstva, pa pomažu odbrani od bakterija, gljivica i virusa, uključujući i viruse gripa.

Najsigurnije je kupovati gljive u provjerenim prodavnicama. Branje samoniklih gljiva nosi visok zdravstveni rizik ako dođe do greške u prepoznavanju vrste.

Što se pripreme tiče, najbolji načini su pečenje na roštilju ili u mikrotalasnoj pećnici, jer te metode najbolje čuvaju hranljive materije i antioksidanse.