Premještanje Centra za supstitucionu terapiju (OST) - (Metadonskog centra) u ulicu Bolnička 10 izazvalo je podijeljene reakcije među građanima naselja Park –Višnjik i okolnih ulica i naselja.
Dok Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo tvrdi da je nova lokacija potpuno usklađena sa svim medicinskim i sigurnosnim standardima, mještani izražavaju zabrinutost zbog neposredne blizine stambenih zgrada, škola i ambulante, te nedostatka transparentnosti i konsultacija sa lokalnom zajednicom.
U saopćenju koje je medijima proslijedio JU Zavos za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo isitču da Centar za supstitucionu terapiju (OST), namijenjen liječenju dugogodišnjih korisnika, od 28. jula djeluje na novoj lokaciji, na adresi ulica Bolnička 10.
Nova lokacija pažljivo odabrana
U saopćenju za javnost Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo izražava se razumijevanje i poštuje zabrinutost koju su izrazili pojedini predstavnici mjesnih zajednica Višnjik, Park, Breka, Podhrastovi i okolnih naselja te upravo zbog toga potvrđuju da je nova lokacija pažljivo odabrana i u potpunosti usklađena sa svim zakonom propisanim medicinskim i sigurnosnim standardima.
Ističu da se Centar nalazi u okviru zdravstvene ustanove, u objektu koji zadovoljava sve tehničke, sigurnosne i stručne uvjete propisane za tu vrstu djelatnosti.
- Pristup objektu je organizovan direktno sa glavne ceste (ulica Bolnička), sa zasebnim ulazom, rampom i parkingom. Nema neposrednog kontakta pacijenata sa drugim korisnicima ili građanima. Prostor je pod stalnim videonadzorom, obezbijeđeno je i prisustvo profesionalne zaštitarske službe. Radno vrijeme s pacijentima je (radnim danima) od 08.30 do 14 sati. Subotom, nedjeljom i praznicima Centar ne radi. Broj pacijenata koji svakodnevno dolaze po terapiju je između 70 i 80. Ostali dolaze jednom do dva puta sedmično, dok neki po terapiju dolaze svake dvije ili tri sedmice. Pacijenti se zadržavaju isključivo u vrijeme preuzimanja terapije ili recepata. Nema dugotrajnog boravka u prostoru - ističe se u saopćenju Zavoda.
Većina pacijenata starije životne dobi
Većina pacijenata je, kako dodaju, starije životne dobi (40+, 50+, 60+), koji su prošli kroz ratne i poratne traume i kojima je supstituciona terapija ključni korak ka rehabilitaciji, očuvanju zdravlja i reintegraciji u društvo.
- Radi se o osobama koje žive među nama, rade, imaju porodice i djecu i koje su korisnici usluga i drugih zdravstvenih ustanova, uključujući matične ambulante, Opću bolnicu i Klinički centar. Podsjećamo da je Zavod za bolesti ovisnosti KS već od 2000. do 2016. djelovao u okviru KCUS-a (Abdominalna hirurgija), uz odličnu profesionalnu saradnju i bez incidenata. i tad, kao i sad, vodili smo se isključivo stručnim i humanim principima.
Ovisnost nije samo zdravstveni izazov, to je sistemski problem, koji zahtijeva sveobuhvatan odgovor kroz prevenciju, liječenje, socijalnu podršku i inkluziju. Zavod za bolesti ovisnosti KS aktivno učestvuje u provođenju Strategije i Akcionog plana Kantona Sarajevo za borbu protiv zloupotrebe droga (2024–2028), kroz rad s učenicima osnovnih i srednjih škola, edukacije, radionice i Savjetovališta za adolescente. Primjeri iz regiona pokazuju da su veliki klinički centri upravo unutar svojih sistema locirali centre za supstitucionu terapiju zbog nadzora, sigurnosti i efikasnosti. Mi slijedimo takve dobre prakse - poručuju iz Zavoda.
Podrška, a ne stigma
Kako naglašavaju u saopćenju, "ova odluka nije prebacivanje problema, već uspostavljanje profesionalnog, sigurnog i kontrolisanog modela liječenja ljudi koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, kao i svi drugi građani".
- Rezultat je odgovornog i promišljenog procesa koji ima za cilj očuvanje zdravlja pacijenata i sigurnosti svih građana. Na kraju naglašavamo da su osobe koje se liječe od bolesti zavisnosti dio naše zajednice. Oni zaslužuju podršku, ne stigmu. Zdravstveni sistem postoji za sve i za hronične bolesnike, za mentalno oboljele, za osobe u procesu rehabilitacije. Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo odlučno je i argumentovano iza ove odluke jer vjerujemo da je u najboljem interesu i pacijenata i šire zajednice - saopćeno je iz Zavoda za bolesti ovisnosti KS.
Građani Višnjika i okolnih naselja dematuju Zavod
Povodom otvaranja Metadonskog centra Kantona Sarajevo u ulici Bolnička 10, neformalna grupa građana iz naselja Park–Višnjik oglasila se zvaničnim demantom na objavu JU Zavod za bolesti ovisnosti KS, ističući niz primjedbi i nejasnoća u vezi s premještanjem Centra za supstitucionu terapiju (OST).
U pismu upućenom javnosti, građani naglašavaju da nemaju ništa protiv liječenja osoba koje se bore sa ovisnošću, te da su svjesni društvene obaveze da im se pruži podrška. Međutim, ističu da jednako tako i lokalna zajednica ima pravo na sigurnost, transparentne informacije i aktivno učešće u donošenju odluka koje je direktno pogađaju.
Objekat nije dio KCUS-a
U odgovoru na tvrdnju JU Zavoda da se Centar nalazi "u okviru zdravstvene ustanove", građani navode da objekat u kojem je Centar smješten nije bio u funkciji duži vremenski period te da je adaptiran isključivo za potrebe premještanja iz ulice Omera Stupca.
- Taj objekat nikada nije bio funkcionalni dio Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) niti Bolnice "Podhrastovi". Stoga, tvrdnja da se nalazi "u okviru KCUS-a" nije precizna i dovodi javnost u zabludu – navodi se u demantu.
Građani ukazuju da se ulaz u Centar koristi i za ambulantu namijenjenu lokalnom stanovništvu, što automatski znači miješanje pacijenata Centra sa građanima, uključujući djecu i starije osobe.
- Pacijenti ne dolaze svi vozilima, mnogi dolaze pješice koristeći staze koje prolaze pored škola, igrališta i obrazovnih ustanova. To dodatno izaziva zabrinutost roditelja i nastavnog kadra – ističu iz neformalne grupe.
Videonadzor nije rješenje za cijelo naselje
Zahvaljujući se Zavodu na angažmanu zaštitarske službe i stalnom videonadzoru objekta, građani postavljaju pitanje: ako je Centar zaista bezopasan, zašto su potrebne posebne mjere nadzora?
- Poruka da je objekat "zaštićen" isključuje ostatak naselja iz te zaštite. Ako je sve bezopasno – čemu pojačane mjere sigurnosti? - pitaju građani.
Iako Zavod navodi da je radno vrijeme Centra od 08:30 do 14:00 sati, mještani tvrde da se okupljanje pacijenata dešava i mnogo ranije.
- Stanari i zaposlenici iz okolnih zgrada potvrđuju prisustvo korisnika već od šest sati ujutro. To stvara buku i osjećaj nesigurnosti u naselju – navodi se u pismu.
Prema navodima Zavoda, Centar dnevno primi između 70 i 80 pacijenata. Građani upozoravaju da se, s obzirom na rotaciju korisnika, radi o stotinama osoba koje se kreću vrlo ograničenim prostorom u blizini stambenih objekata, ambulanti i škola.
- Sama koncentracija tolikog broja ljudi na jednoj tački predstavlja ozbiljan pritisak na infrastrukturu i osjećaj sigurnosti - tvrde građani.
Formalna pravila ne sprečavaju zadržavanje
Zavod tvrdi da se pacijenti zadržavaju isključivo tokom preuzimanja terapije, no mještani ističu da se mnogi zadržavaju i nakon toga – na klupama, stepeništima i drugim javnim površinama.
- Nema stvarne kontrole nad kretanjem pacijenata nakon preuzimanja terapije - napominju građani.
U demantu se dovodi u pitanje tvrdnja Zavoda da većina pacijenata ima više od 40 godina.
- Starosna struktura ne govori ništa o ponašanju ili stepenu rehabilitacije. Među pacijentima mogu biti i mlađe osobe, pa čak i oni koji nisu formalno korisnici programa, ali ih prate – poručuju građani.
Zašto građani nisu bili uključeni?
Stanovnici izražavaju posebno nezadovoljstvo činjenicom da lokalna zajednica nije bila uključena u odlučivanje o lokaciji Centra.
- Ako je sve bilo u skladu s dobrom praksom, zašto Centar nije ostao na prethodnoj lokaciji ili zašto nije smješten u prostorije Instituta za poremećaje ovisnosti KS? Zašto terapija nije organizovana u domovima zdravlja kojima korisnici pripadaju? - naveli su u pismu i na kraju zaključili:
- Mi ne dovodimo u pitanje pravo pacijenata na liječenje. Ali kao roditelji, nastavnici, zdravstveni radnici i poreski obveznici, imamo pravo tražiti da se naša prava također poštuju. Rehabilitacija u zajednici mora uključivati i tu istu zajednicu – a ne je ignorisati.