U noći sa subote na nedjelju počinje zimsko računanje vremena. Satovi se pomjeraju za jedan sat unazad, a kada bude tačno 3 sata, kazaljke ćete vratiti na 2 sata. Time zvanično završava ljetno računanje vremena, kada su dani bili dugi, sunčani i topli.

Sada prelazimo na zimski mod, kada su dani kratki, a mrak pada već u četiri sata. Iako će spavalice reći da će u subotu spavati sat duže, pomjeranje sata nije nikako dobro za ljudski organizam i bioritam.

Studije unazad nekoliko godina pokazuju štetnost pomjeranja sata, a članice Evropske unije se "svađaju" oko toga treba li ga pomjeriti ili ne.

S obzirom na predstojeće promjene u dnevnom svjetlu i uvjetima rada, iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH su pozvali poslodavce da osiguraju radnicima sigurnost u svim radnim okruženjima, kako na otvorenom, tako i u zatvorenim prostorima.

O štetnosti pomjeranja sata na ljudski organizam razgovarali smo sa specijalistom pulmologije dr. Mahirom Tokićem. Kako kaže, pomjeranje sata ima utjecaj na cijeli organizam.

- Biološka promjena vremena svakako utječe na organizam jer organizam je naviknut na ono vrijeme koje je "od kad je svijeta i vijeka". Pomjeranjem sata vi faktički utječete na samu funkciju organizma. Organizam ne može da radi po tom principu, danas je toliko sati, a sutra u isto vrijeme je sat manje ili sat više.

To se jako odražava na psihofizičko stanje organizma. Da bi se on navikao, mora da prođe duži vremenski period. Utječe na fizičko stanje organizma, kod hroničnih bolesnika, kao što su kardiovaskularni bolesnici, plućni bolesnici, dijabetičari. Kod njih dolazi do pogoršanja stanja.

Reumatski bolesnici su jako pogođeni jer njih sve boli. Kod mlađe, zdrave generecije primjećujemo da su nervozni, razdražljivi, depresivni, ponašaju se neuobičajeno. To pokazuju podaci iz zdravstvenih ustanova. Zaista je nevjerovatno da nakon toliko godina i studija koje su rađene, sat se i dalje pomjera – kaže doktor Tokić.

On također dodaje da se organizam teško navikava na ove promjene te daje parktične savjete kako da na što bezbolniji način pređemo na zimsko računanje vremena.

- San je jedan od osnovnih elemenata za odmor organizma. Ako nemate dovoljno sna, onda organizam vrlo brzo podliježe različitim promjenama u smislu pada imuniteta, slabije otpornosti.

Potrebno je minimum šest sati sna, a optimalno je osam sati. Treba leći na spavanje najkasnije do 22 sata. Mi se, nažalost, toga ne pridržavamo.

Organizam se snom opušta i odmara. Ako spavamo dovoljno, imamo smanjenu koncentraciju, povećanu nervnu razdražljivost, nemogućnost da odgovorimo zadacima koji su potrebni. Tako je od najmlađe do najstarije generacije – kaže za Faktor doktor Tokić.

Najveći problem će predstavljati kratak dan i preduga noć.

- To će se sigurno odraziti na psihofizičko stanje organizma. Mrak će biti u četiri sata, pa još kad krene smog, magla, zagađen zrak. Još jedan problem predstavlja to što mi više nemamo četiri godišnja doba. Iz ljeta idemo pravo u zimu, iz zime pravo u ljeto. Nema prijelaznog perioda.

Kratak dan i mrak u četiri sata svakako djeluje depresivno. Manji je broj sunčanih dana, a veliki broj oblačnih, tmurnih i kišovitih dana sa puno vlage. Zatim, to što je noć duža, ne znači da mi moramo ostajati budni.  Mnoge studije koje su rađene u skandinavskim zemljama jasno govore kakav je to utjecaj. Da je povećan broj samoubistava, depresivnih stanja, hroničnih bolesti – kaže naš sagovornik.

Osim dovoljno sna i odmora, bitno je staviti akcenat  na fizičku aktivnost.

- Ishrana treba biti raznovrsna, s puno vitamina, sezonskog voća i povrća. Treba koristiti puno tečnosti, vode, čajeva, supa. U ovom periodu je korisno uzimati određene suplemente.

Treba uzimati vitamin D3 i to u koncentracijama od 2.000 do 4.000 jedinica. D vitamin je vitamin sunca, a sunca sad nema.

Zatim uzimati cink u dozi od 15 do 25 mikrograma. Za svakoga bi bilo korisno da uzima riblje ulje, jer sadrži omega tri masne kiseline. To se treba uzimati u periodu kad krene slovo R u mjesecu, znači od septembra do aprila. Poslije toga ne treba jer mi tad na prirodan način stvaramo D vitamin. Bitno se i kretati, bez obzira na vremenske uvjete, ako je moguće na višoj nadmorskoj visini – zaključuje za Faktor doktor Mahir Tokić.