Svake godine u svijetu od moždanog udara oboli 12 miliona ljudi, a skoro šest miliona umre od posljedica bolesti.

Ni Bosna i Hercegovina ne može se pohvaliti boljom statistikom. Podatak na nivo države nema, ali ih vode entitetski zavodi / instituti za javno zdravstvo, klinički centri i bolnice.

Primjera radi, u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, od januara ove godine do sada, od ukupno 600 pacijenata, koji su primljeni na bolničko liječenje, njih čak 350 liječeno je od moždanog udara.

Kaže to mr. sci. med. dr. Nermina Polimac-Gorana, specijalista neuropsihijatar, šefica Odjeljenja za neurologiju u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, ističući kako je moždani udar najčešća indikacija za bolničko liječenje.

- Brojka ustvari najbolje govori koliko ljudi dolazi u bolnicu sa znakovima moždanog udara, koji se liječe. Nažalost, određeni broj njih, a prema globalnoj statistici to je jedna trećina od ukupnog broja oboljelih od moždanog udara, završava sa smrtnih ishodom - naglašava Polimac-Gorana.

Svake godine 29. oktobar obilježava se kao Svjetski dan borbe protiv moždanog udara.

Ovogodišnja poruka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je "udružena aktivnost zdravstvenog sistema i svakog pojedinca".

- Vrlo često zaboravljamo da bi aktuelno zdravlje trebao biti prioritet svakoga od nas. Svaki pojedinac treba biti odgovoran prema svom zdravlju, uzimajući u obzir opće poznate smjernice o zdravim životnim stilovima. S druge strane, zdravstveni sistem i kvalitet svih nivoa zdravstvenog sistema, u čemu učestvuju zdravstveni radnici, medicinska oprema, materijali i lijekovi, trebali bi biti na kvalitetnom nivou. Naravno, ne smijemo zaboraviti na zdravstvene kampanje, educiranje stanovništva, preventivne preglede, primarnu prevenciju i promociju zdravih životnih stilova koji trebaju uvijek biti u fokusu - objašnjava sagovornica.

Moždani udar je cerebro vaskularna bolest, što je osnovna njegova značajka, a sama ta činjenica ustvari najbolje objašnjava prirodu bolesti.

Mozak, cirkulacija mozga i krvni sudovi okosnica su svih mehanizama i zbivanja koje se tiču moždanog udara.

Prema riječima doktorice, najčešći oblik moždanog udara dešava se zbog začepljenja krvnog suda. U takvim situacijama prekida se dotok krvi prema mozgu, vrlo osljetljivom organu koji ne trpi prekid dotoka njegove ishrane, pogotovo kisika, nakon čega nastaje odumiranje moždanog tkiva.

To se u kliničkom smislu prezentuje kroz određeni neurološki deficit, odnosno preko smetnji koje pacijenti prepoznaju kao pad usne, trnjenje jedne strane tijela, gubitak snage jedne strane tijela, intenzivna glavobolja i vrtoglavica, pa čak i poremećaj stanja svijesti te smetnje vida.

- Izuzetno je važno odmah reagovati na simptome moždanog udara jer to spašava život i poboljšava mogućnost oporavka. Moždani udar uzrokovan trombozom prepoznajemo kao ishemijskog moždani udar. Druga oblik na svu sreću je rjeđi. Obično se dešava nakon jako visokog krvnog pritiska kada dolazi do prsnuća obično već oštećenog krvnog suda i na taj način dolazi do krvarenja u mozgu. Ovakav oblik moždanog udara poznat je kao hemoragijski moždani udar. Postoji i tzv. miješani moždani udar kada je prva faza začepljenje poslije čega dolazi do prsnuća krvnog suda (ismehično-hemoragijski moždani udar).

No naša sagovornica osvrnula se na bolest koja, kako je kazala, nije moždani udar u pravom smislu te riječi.

Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) je stanje u kojem osoba osjeti bilo koji od već navedenih simtoma moždanog udara, koji se potom smiruju nakon nekoliko minuta, pola sata ili par sati, poslije čega se zdravstveni status pacijenta vraća u uobičajno stanje.

- U medicinskoj literaturi tranzitorna ishemijska ataka najčešće je označava na zanimljiv način kao "šegrt velikog majstora", što smo mi studenti medicine lako pamtili upravo zbog toga. No ovaj naziv na vrlo plastičan način objašnjava bit bolesti - veliki majstor je moždani udar, a njegov šegrt je taj prolazni cirkulatorni problem. No on je ustvari vrlo važan pokazatelj da je ta osoba pod velikim rizikom da će u narednom periodu doživjeti moždani udar. Zbog toga i pacijenti i neurolozi trebaju biti na oprezu i to shvatiti ozbiljno - napominje Polimac-Gorana.

Prema globalnim pokazateljima, jedna trećina onih koji su doživjeli moždani udar, dobro se oporavi, jedna trećina doživi veliki neurološki deficit na način da im jedna strana bude oduzeta, dok jedna trećina završi sa smrtnim ishodom.

- Liječenje moždanog udara je multidisciplinarni proces u kojem važnu ulogu zauzimaju fizioterapeuti, fizijatri. Vrlo je važno znati da je rano uključivanje u fizikalni tretman, koji se u našoj ustanovi pacijentu uključuje već sutradan, ustvari presudan. Bilo bi idealno kada bi svaki pacijent, koji ima neurološki deficit, bio uključen barem dvije do tri sedmice nakon moždanog udara u fizikalni tretman. No u našoj zemlji to nije moguće postići za svakog pacijenta. Banjska rehabilitacija je jako bitna, ali ona nije dostupna svakom pacijentu u mjeri u kojoj bi to trebalo. Što se tiče lijekova, oni su svi dostupni oboljelima. Želim istaći da je puno nekih lijekova, koji su se ranije morali plaćati, sada besplatno, naravno na recept - naglašava Polimac-Gorana.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je svaka četvrta osoba iznad 25 godina starosti pod rizikom od nastanka moždanog udara tokom života, što je povećanje od 50 posto u posljednjih 20 godina.

Međutim, čak do 90 posto svih moždanih udara može se prevenirati adekvatnim utjecajem na rizične faktore kao što su hipertenzija, nepravilna prehrana, pušenje i tjelesna neaktivnost.

- Sigurna sam da su svi svjesni šta je dobro, a šta loše kada je riječ o životnim stilovima. Potpuno je jasno da previše slana i masna hrana nije zdrava, kao i pušenje, alkohol, psihoaktivne supstance, dugo sjedenje, gojaznost, premalo fizičke aktivnosti. Sve to spada u primarnu prevenciju moždanog udara, ali i kardioloških oboljenja i vjerujem da smo svi svjesni da ih, ako ne izbjegavati, onda svesti na najmanju moguću mjeru. Što se tiče sekundarne prevencije, to podrazumijeva kontrolu osnovnih bolesti kao što su hipertenzija, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi te srčana oboljenja - kazala je Polimac-Gorana i na kraju razgovora dodala da će Opća bolnica i ovog 29. oktobra organizirati preventivne preglede, screening karotidnih arterija u ambulanti za color doppler krvnih sudova vrata.