Privremeno finansiranje institucija Bosne i Hercegovine postalo je pravilo, a ne izuzetak, o čemu svjedoči i činjenica da je Bosna i Hercegovina u proteklih 25 godina samo pet puta imala budžet usvojen na vrijeme, po budžetskom kalendaru.

I ove godine institucije BiH nemaju usvojen budžet već funkcioniraju na privremenom finansiranju koje znači da nema nikakvih novih projekata pa ni onih u vezi s evropskim putem, nema većih plaća bez obzira na to što je osnovica povećana, nema nikakvih troškova koji nisu bili previđeni prošlogodišnjim budžetom.

Na vidiku nema ni budžeta za 2026. koji bi morao biti usvojen do 31. decembra ove godine. Šta se dešava s ovim budžetom pitali smo Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine 8. oktobra, ali nam nikada nisu odgovorili. Moguće zato što nemaju šta da odgovore jer ništa ne rade po ovom pitanju.

Tako će biti sve dok zakonom koji je propisao budžetski kalendar ne budu propisane i kazne za njegovo nepoštivanje, ali dosad niko nije pokrenuo izmjene Zakona o finansiranju institucija  BiH u ovom pravcu, barem tako kažu neki koji su prilično dugo u Parlamentu.

Zna se tačko ko i u kojem roku treba da uradi svoj dio posla, a budžet je dosad najčešće zapinjao iz političkih razloga pa se uglavnom čekalo malo Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno ministar, pa malo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Pravdanje poput onog da se čeka Fiskalno vijeće BiH ne stoji, barem ne za ovu godinu jer je Fiskalno vijeće, mada i oni s kašnjenjem, svoj dio posla uradilo u februaru. Fiskalno vijeće donosi Globalni fiskalni okvir za trogodišnji period. Ovaj posljednji je za period 2025-2027. godina.

Sjetit ćemo se i slučaja iz 2022. godine kada su HDZ-ovci oborili dnevni red Vijeća ministara BiH jer tadašnji predsjedavajući Zoran Tegeltija (SNSD) nije na njega uvrstio budžet za 2023. Uvrštavanje budžeta tražio je tadašnji ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ), dok se Tegeltija pravdao da ne može jer nije usvojen Globalni fiskalni okvir. Iz Bevandinog poteza, koji je jako dugo bio ministar finansija i na nivou BiH i na nivou FBiH, moglo bi se zaključiti da se ipak ne mora čekati Fiskalno vijeće. 

Ipak, postoji mogućnost da će se sada barem pokušati promijenjti stvari u smislu kažnjavanja za politički nerad zbog kojeg ispaštaju institucije, zaposleni i bitni projekti.

Mira Pekić, predsjedavajuća Kluba zastupnika PDP-SDS-Za pravdu i red, kazala nam je da je izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH u pravcu uvođenja kazni za nepoštivanje budžetskog kalendara dobra ideja o kojoj razmišljaju u ovom klubu, te da će vjerovatno inicirati zakonske promjene.

Rekla je da izmjena Zakona ne bi bila komplicirana. Samim tim bi mogla biti usvajana u hitnom postupku.

- Rokovi za donošenje budžeta su zakonom uređeni i treba samo da se odrede kazne – dodala je Pekić.

Ono što bi bilo korisno jeste i precizirati ko je taj ko će kazne provoditi.

Ovo posebno iz razloga što imamo situaciju da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt namentuo izmjene Zakona o finasiranju po kojim se kažnjava ministar finansija i trezora, pa i njegov zamjenik ako ne potpišu odluku o prebacivanju novca neophodnog za izbore.

Upravo to se i desilo ove godine kada ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD) nije osigurao novac za izbore pa je to učinio njegov zamjenik Muhamed Hasanović (SDP), doduše s malo kašnjenja jer je imao problem sa, kako je tvrdio, zaključanim pečatom.

Dakle, kazne su propisane za ministra i zamjenika kad ne osiguraju novac za izbore, one se kreću 5.000 KM do 20.000 KM, ali ima "caka" - ne piše ko ih provodi.