Domovi zdravlja u Kantonu Sarajevo bilježe porast broja oboljelih od respiratornih infekcija.

Ove godine, prema riječima Armana Šarkića, glasnogovornika JU Dom zdravlja KS, akutne respiratorne viroze stigle su ranije nego što je uobičajno.

- Imamo povećan broj oboljelih, ali nije ništa alarmantno. Ono što ljekarima otežava situaciju je što su simptomi često slični gripi koju još ne očekujemo na našem području - kaže Šarkić.

Dodaje da su simptomi respiratorne viroze uobičajni, a prate je povišena temperatura, malaksalost, groznica, grlobolja, kašalj, hunjavica...

- Preporuka ljekara je da svi oni koji imaju navedene simptome ostanu nekoliko dana kod kuće, da tempetauru snižavaju antipireticima i da se ne odlaze odmah u Dom zdravlja osim u situacijama ako temperatura traje duže od tri dana bez obzira na antipiretike. Osim toga, važno je uzimati dovoljno tečnosti, najbolje biljnih čajeveva i svježe cijeđenih sokova te odmarati što je više moguće - pojašnjava Šarkić.

Razlika između prehlade i gripe je, kako kaže Šarkić, taj što gripa dolazi naglo te da se opće stanje organizma pogorša za samo jedan dan. Ljekari to slikovito opisuju "kao da vas je pregazio voz".

- Gripu karakterišu, visoka temperatura, kostobolja, grlobolja, bolovi u mišićima. Mi i sada imamo pacijenata sa tim simptomima, ali oni nisu toliko izraženi. Stoga ne možemo reći da je gripa stigla, prema godišnjim analizama njen pik očekuje se tek početkom iduće godine - navodi Šarkić.

Kaže da građani obolijevaju i od COVID-19, ali da Dom zdravlja KS već duži vremenski period ne vrši testiranje.

- To se radi u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i to samo po medicinskoj indikaciji - dodao je Šarkić.

Posla imaju i u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS.

U posljednja 24 sata javila su im se 444 pacijenta.

Prema riječima dr. Šejle Brković-Jusufbegović, specijaliste urgentne medicine, uglavnom su to pacijenti sa kardiovaskularnim oboljenjima, respiratornim i gastrointestinalnim tegobama.

- Povećan je i dolazak djece sa visokom temperaturom, što je karakteristično za ovo doba godine. Škola je u toku, pa se virusi lako šire - dodaje Brković-Jusufbegović.

Iz Hitne pomoći KS apeliraju na hronične pacijente da redovno uzimaju propisanu terapiju, da izbjegavaju nagla izlaganja visokim temperaturama, prilagode kretanje starosnoj dobi i u narednim mjesecima izbjegavaju javna okupljanja.

- Niske temperature, pogotovo u jutarnjim satima mogu uzrokovati jake anginozne boli i upućivati na akutni koronarni sindrom, koji je rezultat iznenadne blokade koronarne arterije. Ova blokada uzrokuje nestabilnu anginu ili srčani udar (infarkt miokarda) - kazala je Brković-Jusufbegović.