Bosna i Hercegovina ponovo stoji na rubu sive liste Moneyvala – i to ne zato što nije znala šta treba uraditi, nego zato što nije htjela.

Dok druge zemlje grade sisteme transparentnosti, mi i dalje raspravljamo o tome ko bi trebao voditi registar stvarnih vlasnika, kao da je to pitanje političkog prestiža, a ne međunarodnog kredibiliteta.

Bosna i Hercegovina ponovo bi mogla završiti na sivoj listi Moneyvala, čime se srozava kreditni rejting, otežavaju finansije i investicije.

Da bi to spriječile, bh. vlasti moraju ispuniti preporuke Komiteta Vijeća Evrope, među kojima je i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata.

O tome su ove ove sedmice na konferenciji za medije govorili predstavnici Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.

Afera "Panama papers" uzdrmala je svijet otkrivši skrivene višemilionske transakcije. U središtu stotine političara, milijardera i više od 200.000 offshore kompanija.

Skandal se prelio i na bh. teren, pokazavši da nema imunih. Ali dok je zemljama Unije to bio okidač za poboljšanje sistema, mi smo stagnirali. Sada nam ponovo prijete sankcije Moneyvala.

Prioritet je uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata u Bosni i Hercegovini.

- Nažalost, još nisu ustanovljene zakonske obaveze da se uspostave ove vrste registara. Želimo staviti na dnevni red i ovo pitanje koje predstavlja jedan od ključnih uvjeta da Bosna i Hercegovina ne završi na sivoj listi - rekao je Emsad Dizdarević, program menadžer u Transparency Internationalu u Bosni i Hercegovini.

Dio je obaveza Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji smo i usvojili u posljednji trenutak – upravo da bismo izbjegli sankcije koje su sada ponovo blizu. 

Naša zemlja 2018. godine skinuta je s crne liste FATF-a, a 2015. sa sive liste Moneyvala. Status visokorizičnih zemalja prati nas godinama.

Nedostaje jedinstven državni sistem i jasna pravila, a kazne za neprijavljenu gotovinu su minimalne. Trebaju nam zakoni, registri s jasnim podacima vlasnika i mnogo bolji rezultati u borbi protiv finansiranja terorizma.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor ističe da bi to značilo isto kao i prošli put, praktično, ali za nijansu gore jer sama činjenica da se ponavlja bi kreirala dodatni nepovjerenje i utisak da smo bliži crnoj listi nego skidanju sa sive.

 - Praktički negativni efekti su mogućnost obustave transakcija s BiH od opreznijih dobavljača i kupaca, odnosno prekid isporuka i plaćanja, a i za one koji bi nastavili ekonomske odnose transakcije bi postale skuplje i komplikovanije, uz više provjera i sporiju obradu.

Građani bi direktno to mogli osjetiti tako da neki servisi i banke prekinu transfere novca s BiH, pa da ne mogu poslati ili primiti novac kao ranije ili ne mogu plaćati usluge poput Netflixa ili online trgovina, privreda bi mogla trpiti veće negativne efekte jer bi mogli izgubiti partnere ili im se pogoršati uvjeti plaćanja i naplate, a država bi naravno postala rizičnija za ulaganja i odbijala ozbiljne investitore - zaključuje Gavran.

Ističe da bi, nažalost, postali atraktivniji međunarodnom kriminalu, peračima novca i spekulantima kojima takvo okruženje odgovara.

- Ali nadam se da to nije cilj naših političara koji su za sve ovo jedini odgovorni - kaže Gavran.