U noći sa subote, 25. oktobra, na nedjelju, 26. oktobra, ponovo ćemo pomjeriti kazaljke za jedan sat unazad, prelaskom s ljetnog na zimsko računanje vremena.

Iako je Evropska komisija još prije nekoliko godina predložila ukidanje sezonskih pomjeranja, države članice ni ove se godine nisu uspjele usaglasiti hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme.

Hrvatska se zasad nije službeno izjasnila. To još uvijek nije učinila ni Bosna i Hercegovina.

Ideja sezonskog pomjeranja sata uvedena je početkom 20. vijeka s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla i uštede energije.

No, savremene studije pokazuju da energetske koristi više nisu značajne, dok brojni stručnjaci upozoravaju na negativne učinke na zdravlje, poput poremećaja sna, koncentracije i raspoloženja.

O tome smo razgovarali sa ekonomskim stručnjakom Enisom Džihanićem.

Kako kaže, problem je u tome što nisu sve zemlje jednako industrijski razvijene, zato je i došlo do neslaganja oko pomjeranja sata. Sve se može tumačiti na različite načine, sa ekološkog, energetskog i ljudskog faktora, naravno i ekonomskog. 

- Sa ekonomskog aspekta je nabolje počinjati ranije raditi zbog smanjenja energije, odnosno  svjetla. Po meni, svaka zemlja treba donijeti odluku sama za sebe, da ne bude više pomjeranja na zimsko ili ljetno računanje vremena, kako ne bi dolazilo više do ovih nesuglasica - kazao je. 

Po njemu, kako dodaje, je bolja varijanta da se odredi zimsko računanje vremena.

- To bi bilo bolje svima, i u ljetnom i u zimskom periodu. U zimskom periodu umjesto sedam, počnete da radite u šest.  Efekat za firmu je tu daleko veći. Ujutro će krenuti ranije sa grijanjem, a ranije će prestati da zagrijavaju prostorije, da troše energiju. Sunce izađe kad izađe, i tu imate  prirodne efekte. 

S druge strane, u ljetnom periodu, počnete ranije da radite, veći efekat rada prije nego što dođe do lijepog vremena i sunca. Lijepo vrijeme mami ljude vani. Temperature preko 22 stepena nisu radne temperature, to je uspavanka - kaže Džihanić.

Dodaje da bi za Bosnu i Hercegovinu najbolje rješenje bilo da se uvede samo zimsko računanje vremena. 

- Firmama koje imaju velike hale i proizvodne pogode bi bilo daleko bolje zimsko računanje vremena, daleko je jeftinije zbog potrošnje energije, a samim tim bolje bi bilo  i radnicima. Ionako s malim plaćama, traže dodatne poslove, ili idu iz zemlje. Isto tako, radnici bi imali više vremena da provedu sa svojim porodicama, prije bi završavali poslove - zaključuje za Faktor ekonomista Enis Džihanić.

Podjele među državama i dalje su jasne. 

Francuska i Poljska bile su za trajno ljetno vrijeme, smatrajući da duži dan pozitivno utječe na privredu i raspoloženje građana. S druge strane, Finska i Nizozemska zalažu se za zimsko računanje vremena, pozivajući se na prirodni ritam svjetla i mraka koji, kako tvrde, bolje odgovara biološkom satu čovjeka.

Kako je, dakle, Evropa bez dogovora, i ove će se jeseni satovi pomaknuti unazad u skladu s evropskom regulativom.

A jedna od zemalja koja je nedavno otvorila novu raspravu o ovom pitanju je Španija.

Premijer Pedro Sanchez najavio je da će Madrid pozvati Evropsku uniju da od iduće godine prestane mijenjati sat dva puta godišnje, nazvavši tu praksu "zastarjelom i remetilačkom".

- Promjena vremena više nema smisla u savremenom društvu koje teži stabilnosti i predvidljivosti. Vrijeme je da se EU dogovori i stane na kraj praksi koja remeti bioritam miliona ljudi - poručio je Sanchez.

Dok se EU još ne može dogovoriti, brojne zemlje izvan nje već su ukinule sezonske promjene vremena i odlučile se trajno ostati na jednom računanju vremena.

Ovo su tek neki primjeri:

Unatoč tome, Evropska unija i dalje čeka konačni dogovor država članica, pa će se, barem još nekoliko godina, satovi u Evropi pomjerati dva puta godišnje - na proljeće i u jesen.

Evropski parlament je 2019. izglasao je ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremena, a zemlje članice EU-a do aprila 2020. trebalo je da odluče da li će uvesti trajno zimsko ili ljetno računanje vremena, međutim to se do danas nije dogodilo.